Ostavši bez posla u poduzeću gdje je radila kao službenica, 42-godišnja Đakovčanka u grozničavoj je potrazi za poslom. No, neuspješno jer poslodavcima je, kaže, prestara.

– Poslala sam niz zamolbi, za različita radna mjesta, a poslodavci čim vide moje godište druge reference iz zamolbe ni ne gledaju. Kažu, u obzir dolaze radnice od 30 godina. Što da radimo mi stariji - pita se Đakovčanka još jednom potvrđujući da u Hrvatskoj, pri zapošljavanju, osim spolne i drugih oblika, uvelike vlada i dobna diskriminacija – mladi su premladi, a sredovječne generacije mnogim su poslodavcima prestare za (novi) posao. Događa se to u zemlji gdje je svaki oblik diskriminacije zakonski kažnjiv, što definira Zakon o suzbijanju diskriminacije, a, osim toga pravo na rad ustavna je kategorija. Nadalje, zemlja smo s više od 344.000 nezaposlenih, najave Ministarstva rada su da će hrvatski radnici u mirovinu po novome sa 67 godina pa je pitanje, s obzirom na dobnu diskriminaciju pri zapošljavanju, kako uz te devijacije i u ovakvoj klimi tržišta rada naći posao i uopće dogurati do mirovine.

I “premladi” i “prestari” za posao, kažu mnogi, kategorije su tzv. izgubljenih generacija. Od “premladih” se traži više godina radnog iskustva no, kako ih u takvoj klimi steći, a “prestari” su premladi za mirovinu, a stari za novi radni početak. Govoreći o ovoj problematici, uz Zakon o radu, pomoćnica ministra rada i mirovinskog sustava Marina Kasunić Peris, zadužena za radno zakonodavstvo, poziva se i na Zakon o suzbijanju diskriminacije i njegove prekršajne odredbe koje donose nemale novčane kazne.

– Svaki pojedinac, ako se susretne pri traženju posla s konkretnim, dokazivim primjerom dobne ili bilo koje druge diskriminacije trebao bi to prijaviti Uredu pučkog pravobranitelja koji kreće potom s izvidom, a postoje li konkretni dokazi za dobnu diskriminaciju, stvar se kreće u smjeru sudskog postupka. Na žalost, u našoj praksi nema previše takvih postupaka. Čini mi se da među našim građanima, radništvom, nije dovoljno raširena svijest o prijavljivanju i sankcioniranju takvih pojava - kaže Kasunić Peris, ističući da je, uz dobnu, u traženju posla, učestala i spolna diskriminacija. Praksa pokazuje da su najranjivije skupine u tim oblicima diskriminacije pri traženju posla žene, mladi i sredovječne generacije nezaposlenih.

– Stoga Ministarstvo naglasak stavlja na aktivne mjere zapošljavanja, upravo za te najranjivije skupine - kaže Kasunić Peris.

Savjetnica za odnose s javnošću u Uredu pučkog pravobranitelja Teodora Matej ukazuje na izvješće tog ureda o pojavama diskriminacije za 2012. prema kojem su uočene dvije najugroženije skupine – mlađi do 30 i osobe starije od 50 godina života. Godine 2012. pučki je pravobranitelj zaprimio 18 pritužbi koje se odnose na diskriminaciju na temelju dobi. Od toga, 15 se pritužbi odnosilo upravo na diskriminaciju u području rada i zapošljavanja, te po jedna na diskriminaciju u području socijalne sigurnosti i pravosuđa i uprave, stoji u izvješću.

– Pozivamo sve koji su doživjeli dobnu ili neki drugi oblik diskriminacije da se jave Uredu pučke pavobraniteljice - poziva Teodora Matej, navodeći kako ima ohrabrujućih primjera poput slučaja građanina koji je zbog “ageizma” tužio nesuđenog poslodavca, a koji je na njegov pokušaj da se zaposli, na papir, “crno na bijelo” napisao – prestar. “Prestar” muškarac ga je zbog toga tužio te dobio spor i novčanu odštetu.