Početak naseljavanja Židova u Osijeku seže čak u rimsko doba, doba antičke Murse, no glavnina je ipak stigla nakon što su Austrijanci oslobodili Osijek od Turaka.

Povijest Židova u Osijeku bila je zajednička tema jučerašnje podnevne promocije u zgradi Glavne straže Muzeja Slavonije, koju je organizirao Državni arhiv u Osijeku. Brojna je publika željela pobliže upoznati troje autora i njihove knjige.

Na temelju fragmentarne građe na mađarskom, njemačkom i hrvatskom jeziku, opsežnu je knjigu o aktivnostima dviju židovskih općina u Osijeku i osobama koje su tu djelovale od doseljavanja do kraja 1. svj. rata, napisala dr. Ljiljana Dobrovšak, s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, a uz dr. Darka Fischera, predstavio ju je i Vladimir Geiger, stručnjak za njemačko-hrvatsku povijest na Hrvatskom institutu za povijest. Dr. Geiger ističe kako je knjiga zanimljiva upravo zato što upotpunjuje povijest Židova od 1918. do danas. Njezina je aktualnost, prema riječima dr. Geigera, jer pokazuje da su Židovi bili aktivnim sudionicima privrednog i društvenog života Osijeka.

- Po broju židovskog stanovništva, od gotovo osam posto na početku 20. st., Osijek je bio na prvom mjestu, a židovske su općine prema aktivnostima bile ispred zagrebačkih. Tu se razvija cionistički pokret, rađa ideja o savezu židovskih općina, no 1. svj. rat ih prekida - pojašnjava dr. Dobrovšak.

“Bez zajedničkog jezika. Aspekti njemačko-židovskih odnosa u Hrvatskoj. Od suživota do holokausta. 1900.-1950.” naslov je koji autorski potpisuje Carl Bethke, s Instituta za istočnoeuropske studije u Tübingenu. Vrijeme suživota dr. Bethke naziva zlatnim dobom, što se Trećim Reichom mijenja.

“Zbog pretežno katoličkog stanovništva koje je živjelo u dobrosusjedskim odnosima, nacistima je u Hrvatskoj i Osijeku bilo iznimno teško pa je njihov 'uspjeh' došao relativno kasno, u drugoj polovini 1930-ih ili čak početkom 1940-ih”, ističe dr. Bethke. Osijek je u tom kontekstu bio iznimno zanimljiv upravo zato što je bio najveći grad po brojnosti njemačkog stanovništva i židovske populacije.

Teologinja i povjesničarka Anna Maria Grünfelder zaslužna je što je svjetlo dana ugledala knjiga pod naslovom “Odgođeno 'Konačno rješenje'. Židovska emigracija u Jugoslaviju 1938.-1945.” Autorica se usredotočila na vrijeme kada je nacistička opasnost već prijetila, a u tadašnjoj je Kraljevini Jugoslaviji bio mir pa su Židovi ondje tražili utočište i spas pred uništenjem i holokaustom. Knjiga govori o tom kako su bili prihvaćeni, ali i o stradanjima nakon uspostave NDH, spašavanju preko Italije, pojasnio je dr. Geiger. “Do 1941. i napada Njemačke na Jugoslaviju, to je gostoprimstvo bilo uglavnom dobro”, dodaje Vladimir Geiger.