Iz Ministarstva poljoprivrede navode da je u završnoj fazi izrada Programa ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020.

Kako ističe ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina, trenutačno se provodi evaluacija programa od strane neovisnog procjenitelja, što je u obvezi učiniti prije slanja Programa na odobrenje Vladi RH i EK.

- Međutim, da bismo Program mogli smatrati u potpunosti dovršenim, te ga uputiti na usvajanje Vladi, potrebno je da sama Europska komisija donese konačnu inačicu Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o potpori ruralnom razvoju Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (engl. European Agricultural Fund for Rural development - EAFRD). Ova Uredba doživljava česte izmjene, a prema informacijama koje zaprimamo iz EK, Uredba bi trebala biti usvojena u studenome ove godine, kaže ministar Jakovina.

Republika Hrvatska, kako doznajemo, odlučila se za provedbu 19 mjera koje su odabrane na temelju detaljnih analiza poljoprivrednog, šumarskog i prerađivačkog sektora. - Ulogu u odabiru upravo ovih 19 mjera imala je i zainteresirana javnost, pojedinci, skupine proizvođača, kojima su mjere prezentirane u prvoj polovini ove godine, tijekom dva kruga javnog predstavljanja u svim županijama RH i Gradu Zagrebu. Odabrane mjere bi, prema provedenim analizama, trebale dovesti do maksimalnog povlačenja raspoloživih sredstava. Očekujemo da će prvi natječaji za mjere iz novog Programa ruralnog razvoja biti raspisani tijekom 2014., kaže Jakovina.

Hrvatskoj će, dodaje, kroz Program ruralnog razvoja iz EU fondova na raspolaganju biti oko 332 milijuna eura godišnje, a koliko će se novca iskoristiti, ovisit će o pripremljenosti projekata.

- Cilj je da taj postotak bude što veći, odnosno, težit će se da iskorištenost bude veća od 50 posto, što bi nas svrstalo među uspješnije zemlje. Kako je ranije i navedeno, program se neće moći provoditi od početka 2014., budući da na razini EU nisu stvorene sve pretpostavke za njegovo usvajanje. Ministarstvo poljoprivrede od srpnja do rujna provelo je anketu o interesu za projekte koje će biti moguće sufinancirati iz Programa ruralnog razvoja, a ukupno nam je pristiglo 2.358 projektnih prijedloga čija je vrijednost približno 15,6 milijardi kuna. Od tog je broja veliki dio projekata, njih 1.131, vrijednih 9,5 milijardi kuna, sličan projektima koji su se financirali iz IPARD programa, dok se 1.227 odnosi na ulaganja koja će prvi put biti moguće sufinancirati iz novog Programa. Svjesni smo da projektni prijedlozi ne obvezuju ni na što te da je vjerojatno dobar dio projekata baziran na željama, ne i realnim potrebama samih korisnika. Posebno naglašavamo važnost udruživanja poljoprivrednika, jer će pojedinačno biti teško, skupo i komplicirano povući sredstva, kaže Jakovina te dodaje da je isto tako bitno da se zbog bolje informiranosti i mediji više uključe te pomognu ljudima na terenu da do njih dođe što više informacija.