ĐAKOVO/VUKOVAR – Aflatoksin ponovno uzima danak u domaćoj proizvodnji mlijeka. Pojedini mljekari ponovno su zbog povišenih vrijednosti tog toksina u mlijeku ovih dana (bili) isključeni iz otkupa poput onih iz Trpinje i ostalih sela iz okolice Vukovara. Ponovni slučajevi povezuju se s davanjem vlažnog i bolesnog kukuruza stoci, ali i drugim razlozima. Još se nisu oporavili od proljetnog izuzeća iz otkupa, kada pojedinačno nisu otkupljeni deseci tisuća litara i prouzročeni su im veliki financijski troškovi mjereni u desecima i stotinama tisuća kuna, a već je stiglo novo. Mlijeko se ponovno baca jer se zbog novoutvrđenih povišenih vrijednosti aflatoksina ne može predavati mljekarama. Time se zapravo potvrđuje da proljetni 'slučaj aflatoksin', bez obzira na Akcijski plan Ministarstva poljoprivrede i sve mjere koje je ono njime provelo, počevši od zamjene stočne hrane i upućivanja na uporabu mikofiskatora i sl., nikada nije ni zaključen već je dojam da je samo 'pao u tišinu', no samo za kratko. Da je dio proizvođača ovih dana (bio) isključen iz otkupa potvrđuje stočar i mljekar Vladimir Maričić iz Trpinje.

- U selu su opet bili svi isključeni iz otkupa mlijeka, njih više od 20 proizvođača, a zbog povišenih vrijednosti aflatoksina, pa su ga morali bacati. Riječ je o proizvođačima s dnevnom proizvodnjom od 100 do 300, 400 litara. Srećom, u mlijeku mojih krava aflatoksin je bio u dozvoljenim granicama, a pojašnjavam to time što sam kukuruz dao u sušaru te ga nakon dovoza iz nje izolirao od druge stočne hrane, kaže Maričić.

On još osjeća posljedice proljetošnjeg isključenja iz otkupa.

– Bili smo isključeni u tri navrata, 52 dana, kada nisam mogao predati čak 30.000 litara, što je oko 100.000 kn štete. Nitko od nas mljekara nije do dandanas primio ni lipe naknade za spaljeno mlijeko, a evo već i novih isključenja, no sada, navodno, svatko za sebe odgovara, jer, uvijek smo mi, krajnji proizvođači, krivi. Čuo sam da se sada isključenja, nakon što su ovdašnji mljekari vraćeni u otkup, događaju na potezu od Vinkovaca prema Brodu - kaže Maričić. Ovaj mljekar iz Trpinje žali se da cijeli 'slučaj aflatoksin' od početka, pa i sada, prate brojne nepoznanice, nejasnoće, propusti nadležnih službi, izostanak ili nepravovremenost upozorenja, slaba kontrola stočne hrane u silosima i sl.

– Najlakše je, što je u nas i praksa, optužiti proizvođača - negoduje Maričić.

Ovakav razvoj događaja još u rujnu je predvidio i na njega upozorio američki stručnjak sa Sveučilišta na Floridi, prof. Adegbola Adesogan, održavši tada u Đakovu predavanje “Aflatoksini u hrani”

Ono što smo uočili jest to da je već kod usjeva u polju jako važno da biljka nije bolesna, da nije pod stresom, jer se stvaraju uvjeti za stvaranje gljivica kao što je aspergilus, koje u konačnici daju aflatoksine u stočnoj hrani. Kad se stočna hrana jednom proizvede važno je da je dobro pakirana, da unutra ne ulaze zračni džepovi, jer zbog toga dolazi do razvoja aflatoskina. Kada već dođe do toga da oni postoje u stočnoj hrani i krava je zaražena, onda postoje fiksatori od kojih su najbolje različite gline i aktivni ugljen, kazao je prof. Adesogan. Upozorio je i na to kako je u Slavoniji primijetio da je usjev kukuruza pod velikim stresom. - Mnogo je suhog kukuruza, očito je bila suša pa je i on bolestan. Već sad se vidi da će ovdašnji farmeri sa stočnom hranom proizvedenom od ovogodišnjeg kukuruza sigurno imati problema s aflatoksinima i slobodno mogu početi tražiti mikofikastore - upozorio je prof. Adesogan na đakovačkom predavanju još u rujnu, čije se riječi, nažalost, ovih dana obistinjuju.