Godinu i pol dana nakon početka rada novog proizvodnog pogona Mlinara u Zagrebu, a riječ je o najvećoj industrijskoj pekari u državi, uslijedilo je i službeno predstavljanje.

To je bila prigoda da to razdoblje rezimiramo s Matom Škojom, predsjednikom Uprave Mlinara. Mlinar, naime, posluje u sastavu osječke Škojo Grupe.

Opet ste uspješno izbjegli fanfare službenog otvorenja. No, budući da je riječ o investiciji vrijednoj 40 milijuna eura te da je riječ o svojevrsno strateški važnoj proizvodnji, poput kruha i peciva, nije li bilo prostora za više medijske pozornosti?

- Gledajte, mi pravimo kruh - i to je naš posao! Svakodnevno razmišljamo isključivo kako što bolje raditi taj posao i praviti što kvalitetnije pekarske proizvode. Ne stižemo razmišljati kako na sebe privlačiti medijsku pozornost. S druge strane, u pravu ste ako ciljate na činjenice da naša ozbiljna ulaganja, poslovne strategije i stalno povećanje vidljivosti Mlinara na tržištu sve više privlače i medije. No, njihova je pozornost isključivo rezultat razumijevanja važnosti našega posla unutar gospodarske stvarnosti koju živimo. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić posjetio je našu novu tvornicu, pa smo tu priliku iskoristili kako bismo zainteresiranim novinarima predstavili što smo napravili. Odnosno, moguće je to reći i na drukčiji način. Prvi čovjek Zagreba došao je iz blizine vidjeti kako funkcionira industrijski kompleks i brzorastuća maloprodajna mreža u kojima je trenutačno zaposleno više od 800 njegovih sugrađana, a taj će broj i dalje rasti. Upoznali smo ga s tehnologijom i uvjetima rada, predstavili mu planove povećanja proizvodnje i širenja distribucije i prodaje pa ovoga trenutka vjerojatno mnogo bolje razumije što će se u narednim godinama događati u njegovu gradu, u gospodarskom prostoru kojega vi nazivate strateški važnom proizvodnjom.

Još uvijek je dojam kako se Mlinar u javnosti doživljava kao maloprodajni lanac prodavaonica kruha i peciva, a samo manjim dijelom da je zapravo riječ o industrijskoj proizvodnji koja nadmašuje potrebe domaćeg tržišta.

- Dobro ste to zamijetili, ali ne smatram da je to problem. Mlinarova pekarska mreža do danas je razvijena u niz od 170 prodavaonica u tri države. Sva su ta prodajna mjesta opremljena i uređena u skladu sa standardima koje promoviramo od početka - bogatstvo ponude, svježina koja se može namirisati, prvorazredni interijeri, ugodna atmosfera, komunikacijski educirano osoblje i neprestano iznenađivanje kupaca novim proizvodima. To je svjetska pekarska klasa. To su razlozi zbog kojih u naše prodavaonice dnevno ulazi i više od 110.000 potrošača. Pazite! Svakoga dana. I ti potrošači šire priču o našim standardima i o okusima naših proizvoda. S druge strane, naši su prodajni ciklusi organizirani u tri tehnološki superiorna pekarska industrijska kompleksa u Zagrebu, Osijeku i Poreču. Njih poznaje izuzetno mali broj ljudi i zbog toga je u potrošačkoj javnosti ta percepcija minorna. No, svi koji su imali priliku vidjeti naše proizvodne pogone ostali su ugodno iznenađeni, naročito ako su imali prilike upoznati zagrebački kompleks. Znanja kojima smo posložili tehnologiju i upogonili posao danas su razlog zbog kojega naših proizvoda ima u gotovo svim ozbiljnijim trgovačkim lancima, u većini hotela, u mnogim restoranima, školama i slično, tj. na više od 1.600 dostavnih mjesta svaki dan.

Uhodali ste proizvodnju i ekipirali ste se menadžerski - prate li to i priželjkivani financijski rezultati?

- Točno, proizvodnja je sada do kraja uhodana. To nije bilo jednostavno. Pojedine proizvodne linije u potpunosti su automatizirane, gotovo kompletna ugrađena tehnologija apsolutna je novost kod nas i u regiji pa tijekom pokretanja nismo imali nikakvih predznanja na kojima je bilo moguće temeljiti procjene o tome koliko će nam vremena trebati i na kakve bismo probleme mogli nailaziti. Menadžerski tim je sastavljen od vrhunskih profesionalaca koji su apsolutno savladali sve zadatke što su pred njih bili postavljeni. U Mlinaru je danas zaposleno 1.700 ljudi i nije lako rukovoditi kompleksnim operacijama u kojima su raspoređeni, ali veseli nas kad vidimo da smo i taj posao uspješno organizirali. Također, stalnim povećavanjem broja zaposlenih neprestano raste i inače velika odgovornost menadžmenta i moja osobna odgovornost za sudbinu tolikog broja ljudi i njihovih obitelji. Biti na čelu kompanije ovakve veličine u gospodarski zahtjevnim vremenima doista je posebna odgovornost, i o tome često razmišljam. Kad smo prije četiri godine preuzeli tvrtku zatekli smo mnogo zbunjujućih poslovnih kombinacija i nedorečenosti u organizaciji posla koje je trebalo popravljati, temeljito mijenjati i prilagođavati novim tržišnim uvjetima u Hrvatskoj i regiji. Naravno, upustili smo se u to jer smo planirali dugoročno. Bilo je teško, ali sve smo zadatke odrađivali temeljito. Zato danas polako dolaze i rezultati. Trenutačni financijski pokazatelji su očekivani i to je potvrda da smo dobro planirali i radili. A bolji dani su pred nama, u to smo sigurni.

Kako ste zadovoljni učincima ulaska maloprodaje na slovensko i mađarsko tržište?

- Naš maloprodajni lanac u Sloveniji trenutačno broji 15 prodavaonica, a u Budimpešti ih imamo pet. Oba će i dalje rasti. Kupci su nas tamo vrlo brzo prepoznali i pozitivno reagiraju na sve naše proizvode, posebice na sve vrste bureka koje smo ponudili. U prvi tren to s burekom nas je pomalo i iznenadilo, ali brzo smo shvatili da nam je to vrlo važna potvrda kvalitete koju koncentrirano i pažljivo već godina usavršavamo i na domaćem tržištu. Smatramo da će svatko tko ih proba vrlo brzo naučiti razlikovati naše proizvode od drugih na tržištu i da će donositi vlastite odluke o potrošnji u korist naše kvalitete.

U proteklom razdoblju mediji su posebno zabilježili dvije situacije - prvi put kada ste snizili cijenu kruha...

- Snižavanje cijene kruha je bila vrlo teška i ozbiljna odluka. Donijeli smo je nakon duge i pomne analize svih segmenata proizvodnje i distribucije. Bio je to ispravan potez. Kupci su to prepoznali i ukazali nam još veće povjerenje. No, ponavljam, da bismo to uopće mogli učiniti, morali smo uložiti goleme napore u smanjenje troškova i to istovremeno kad gotovo sve oko nas poskupljuje. Činjenica je da smo u tom trenutku mogli pokazati hrabrost isključivo zato što smo se mogli osloniti na potpuno uhodanu proizvodnju u automatiziranim pogonima nove tvornice. S druge strane, cijena kruha uvijek je interesantna tema o kojoj svi rado razgovaraju i lome koplja. Pri tome, mnogi zaboravljaju da je cijena kruha rezultat uvjeta koji trenutačno vladaju na tržištu, odnosno da se ona tržišno formira, da je to tržišna stvar, a ne socijalna. Proizvođač kruha, naime, ne uživa ni jednu povlasticu zbog toga što proizvodi kruh. Odnosno, njegova je tržišna pozicija jednaka poziciji, primjerice, proizvođača cipela, pomodne robe, namještaja ili čokolade. I zato je nerealno očekivati da će ozbiljni industrijski pekarski kompleksi proizvoditi kruh koji će na tržištu nuditi ispod realne cijene. Jer ne postoji sustav koji bi mogao podmirivati razliku.

... drugi put imputiralo vam se da plasiranjem novog proizvoda - sendviča, napadate dio tržišta koji pokriva jedna druga domaća privatna tvrtka.

- Doista, aktivnije smo krenuli istraživati potrebe i očekivanja kupaca u tom segmentu ponude. Nismo krenuli raditi bilo kakav sendvič, nego smo prethodno istražili trenutačnu ponudu i postavili si zadatak pokušati napraviti pakirani sendvič koji će se na tržištu nametnuti kao premium klasa, ali s cijenom koja je uobičajena za postojeće sendviče na tržištu. Prve reakcije kupaca jasno nam daju do znanja da smo u tome i uspjeli pa se trenutačno bavimo aktivnostima koje će rezultirati plasmanom pakiranih sendviča na značajno većem broju prodajnih mjesta nego što to primjećujete danas.

Nedavno ste u Osijeku kupili susjednu parcelu uz Pekaru Kruna. Što planirate ondje?

- Završetkom jednog investicijskog ciklusa uvijek se stječu uvjeti za planiranje novog. Točno je da smo kupili obližnju parcelu. Namjeravamo na njoj sagraditi i opremiti novu tvornicu bureka. Riječ je o investiciji od približno četiri milijuna eura i, kao i sve drugo što smo radili, bit će to najsuvremeniji pogon te namjene u Hrvatskoj i Europi. Postojeći kapaciteti su premali, odnosno, naše ambicije i aktivni pregovori oko plasmana bureka na različita međunarodna tržišta znatno premašuju proizvodne kapacitete bureka kojima trenutno raspolažemo. Kada tvornica bude gotova imat ćemo maksimalni kapacitet od 700.000 bureka dnevno. To je izuzetno ozbiljna brojka na kojoj možemo temeljiti posao svjetskih razmjera. I baš me veseli što idemo u to. Naravno, kako smo dugo razmišljali o tvornici, tako se često potezalo i pitanje gdje ćemo je sagraditi. No, ni jednog trenutka nisam dvojio da to može biti bilo gdje dalje. Osijek je od početka bio u priči, unatoč činjenici da smo si na taj način možda stvorili neke dodatne transportne troškove. Vodio sam računa da kapaciteti koje planiram podrazumijevaju i nova zapošljavanja, a Osijek u kojemu i dalje živim naprosto ne smije ostati bez tih potencijala. Volim svoj grad i drago mi je da mogu pomoći da bude snažniji i sretniji, da ljudi imaju gdje raditi.

Smatrate li da ste nakon svega, sada kao gospodarstvenik, industrijalac, pozvani aktivnije sudjelovati u kreiranju smjernica razvoja domaćeg gospodarstva?

- Teško mi je na to pitanje odgovoriti. Mogu reći samo da sam na raspolaganju svima koji žele dobro gradu u kojem živim i cijeloj državi. Ako netko misli da mogu pomoći svojim znanjem i iskustvom, vrlo rado ću to učiniti. Odnosno, da se vratim na početak ovog razgovora. Zagrebački gradonačelnik došao je vidjeti gdje i u kojim uvjetima rade i svojim obiteljima osiguravaju egzistenciju stotine građana koje on danas predstavlja kao prvi čovjek grada. Prema onome što mi je rekao - iznimno je zadovoljan onim što je vidio. Razgovarajući tada s njim, shvatio sam kako je Mlinar kao poslovni koncept na neki način zapravo partner gradu kojega on predstavlja. Znanja, sredstva i vještine koje ulažemo u razvoj proizvoda što se potom potvrđuju na tržištima regije, istovremeno podižu standarde i kvalitetu u prehrambenom sektoru, ali i na duže razdoblje osiguravaju radna mjesta i stalne prihode za veliki broj obitelji. To je zatvoren partnerski krug. Nije li to glavna tema gotovo svakog javnog govora koji ima za cilj rješavati probleme i stvarati šanse? Evo, mi to radimo. Stvaramo nove mogućnosti. Nitko nas ne priječi da živimo u Osijeku, a razmišljamo globalno. Naravno, nekad i mi trebamo pomoć kako bismo brže uklanjali prepreke i brže se razvijali. Ali ako smo partneri, onda je ta povremena pomoć javni ulog u projekte od kojih baš svi možemo imati koristi. Ja stalno razmišljam unutar tih kategorija. I utvaram si da je Mlinar baš zbog toga uspješna kompanija.