Objavljeno 21. listopada, 2013.
Djecu bi trebalo poticati na čitanje časopisa koji imaju obrazovnu i odgojnu svrhu
Upitate li bilo koga iz starije generacije tko je Lastan, bez pogreške će vam reći da je to njihov omiljeni savjetnik iz mnogima omiljenog časopisa za djecu Modra lasta.
Nažalost, umnogome će manji broj današnje djece moći točno odgovoriti na to pitanje, jer se specijalizirani časopisi za djecu koje učenicima nude različiti izdavači, sudeći prema stanju u osječkim osnovnim školama, uglavnom slabo naručuju. Zamijenili su ih internetski portali i Fejs, te mjesečnici koji mahom objavljuju vijesti o slavnima, modne savjete i slične sadržaje.
Iako je, primjerice, i Modra lasta išla ukorak s vremenom, pa tako umjesto školskih crteža sada objavljuje top-ljestvice najbolje odjevenih "celebrityja", to još nije dovoljno da se učenici odluče za pretplatu. I ne bi smjelo biti, kažu stručnjaci, jer trivijalizirani sadržaji ionako nemaju obrazovnu svrhu.
- Sve uvelike ovisi o učiteljima, odnosno o tome koliko će ih poticati da čitaju časopise za djecu, jer današnji učenici više čitaju tekstove na internetu nego što čitaju tisak. Osim toga, učitelji se jako moraju potruditi jer mnogi roditelji ne žele dodatne troškove i smatraju da časopisi poput Modre laste, Radosti ili Smiba nisu nužni. Ima iznimaka, no u najvećem broju slučajeva broj pretplatnika znatno se smanjio - ocijenila je Zrinka Radanović, knjižničarka u OŠ “Vijenac”.
Kriza se već treću godinu osjeti i u OŠ “Mladost”, gdje knjižničarka Ljiljana Šakić kaže kako ipak može biti zadovoljna jer ove školske godine bilježi blagi porast pretplata, no još nedovoljan s obzirom na nekadašnje generacije. Zanimanje za časopise za djecu općenito je sve slabije, pa iako svaki od njih, bilo da je riječ o Prvom izboru, časopisu Moj planet ili Radost, koji prate nastavne sadržaje pojedinih predmeta, broj narudžbi nije velik.
- Velik je problem i fiskalizacija, pa prakse da učitelji prikupljaju novac za pretplatu više nema. Ni izdavači se nisu dovoljno potrudili odgovoriti na zahtjeve koje je donijela fiskalizacija. U školama su se uvelike promijenile navike čitanja, pa mnoga djeca jedva da pročitaju i obveznu lektiru - zaključuje Šakić.
Marija MIHELIĆ
ZLATKO MILIŠA
prof. pedagogije na Filozofskom fakultetu
I nezainteresiranost za školske časopise prilog je dokoličarenju
Kako se osloboditi od školskih obveza, od rada, kako dokoličariti i slične teme iz komercijalnih listova za tinejdžere skandalozne su, a ipak dovoljan razlog i za to da su predbilježbe za školske časopise, čiji je sadržaj drukčiji, u znatnom padu. Ocjenjuje to prof.dr. Zlatko Miliša, profesor pedagogije s osječkog Filozofskog fakulteta, koji je došao do zapanjujućih podataka da je čitanost i u Hrvatskoj na niskoj razini.
- U listovima za tinejdžere seksualnost je vrlo izražena, a istovremeno tu je i agresivan marketing koji ih prati, a nema ga u školskim listovima. Na žalost, i neki se školski časopisi pokušavaju komercijalizirati i prilagoditi obrnutom procesu odgoja, ali dva koraka ispred njih su listovi za tinejdžere. Na njihovim naslovnicama trebaju stajati uspješna djeca koje u Hrvatskoj ima napretek, a ne celebrityji - odlučan je prof.dr. Miliša.
Stručnjaci upozoravaju da bi se u nastavi medijske kulture učenike trebalo poticati i na čitanje novina i časopisa
150
kuna prosječna je cijena godišnje pretplate na časopise za djecu