VALPOVO/DONJI MIHOLJAC/ VUKOVAR/ VIROVITICA/ POŽEGA/ SLAVONSKI BROD – Tri suicida hrvatskih branitelja koja su se nedavno u vrlo kratkom roku od samo nekoliko dana dogodila na području Valpovštine i Donjomiholjštine, te zabrinjavajuća stopa smrtnosti branitelja od različitih bolesti koja se bilježi u ovoj godini, ozbiljno su zabrinuli braniteljske udruge na području Valpovštine, na što je ovih dana posebno upozorio Milan Belcar, predsjednik UHDDR-a Belišće.

- Samo ove godine od posljedica suicida i različitih bolesti na području Valpovštine i Donjomiholjštine preminulo je tridesetak naših članova - branitelja u dobi od 50 do 57 godina, što je istinski znak za uzbunu koji se nikako ne smije zanemarivati i gurati pod tepih. Vrijeme krize u kojem živimo, nezavidna situacija u Hrvatskoj te sve češća diskriminacija branitelja po različitim osnovama nalijepljene na proživljeni rat, definitivno nisu dobra kombinacija i bojimo se da zapravo tek sada branitelji osjećaju prave posljedice rata i da će suicida, te da će bolesti i iznenadnih smrti branitelja u najboljim godinama biti sve više. Držimo da država i nadležno ministarstvo trebaju što prije poduzeti konkretne korake i mjere kako bi se tim negativnim trendovima što prije stalo na kraj - upozorava zabrinuto Belcar. Dodaje da sudbinu branitelja i dragovoljaca u Valpovštini i Donjomiholjštini dijele i branitelji diljem Slavonije i Baranje te Hrvatske.

Na krajnjem slavonskom istoku, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, sustavne evidencije o samoubojstvima – kada je riječ o braniteljskoj populaciji – nema iako se ona nažalost u godinama poraća događaju. U policijskim statistikama, u brojčanim pokazateljima suicida tijekom godine, takvog podatka također nema. Navode se ukupne brojke pa je tako, prema riječima glasnogovornika PU u Vinkovcima Domagoja Džigumovića, u prvih devet mjeseci 2013. godine bilo ukupno 11 samoubojstva i pokušaja samoubojstava. Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL), kaže kako je njihova društvo do unatrag dvije godine nastojalo bilježiti tu crnu statistiku.

- Neko vrijeme smo to radili, pokazalo se da u braniteljskoj i stradalničkoj populaciji godinama poslije rata najviše smrtnih ishoda ima zbog karcinoma i kardiovaskularnih bolesti, kao posljedica proživljenih trauma pakla rata, logora, silnih stresnih situacija - govori Rehak. Njihova je evidencija, dodao je, pokazala i da samoubojstva branitelja, na godinu, u vukovarskom kraju nije bilo u većem broju, iako je svaki takav čin velika tragedija i ujedno upozorenje na teškoće s kojima se poslije rata nose hrvatski branitelji, o čemu bi valjalo povesti brigu.

Za komentar o učestalosti suicida u populaciji hrvatskih branitelja na području Požeško-slavonske županije zamolili smo predsjednika požeškog UDVDR-a i Koordinacije braniteljskih udruga iz Domovinskog rata Požege, umirovljenog brigadira HV-a Krešimira Pavelića.

- Provjerivši stanje na terenu u svim podružnicama naše udruge, došli smo do podatka da je od 2003. do 2013. godine na području Požeško-slavonske županije 28 hrvatskih branitelja počinilo suicid. Tako velikom broju suicida, uz teške životne prilike u kojima su se našli hrvatski branitelji, zasigurno je pridonijelo i nesnalaženje u mnoštvu propisa kojima su regulirana njihova prava kao aktivnih sudionika u Domovinskom ratu - stoji u priopćenju Krešimira Pavelića.

Slična je priča i na slavonskobrodskom području, gdje smo od Pere Jerkovića, predsjednika Udruge oboljelih od PTSP-a, doznali da su ove godine zabilježena dva samoubojstva branitelja, no da je broj pokušaja suicida bio znatno veći i u porastu je.

Prim. mr. sc. Elvira Koić, dr. med., specijalist psihijatar, psihoterapeut, te supspecijalist socijalne psihijatrije i psihijatrije u zajednici i voditelj Hrvatske udruge za prevenciju suicida – HUPS, koja se godinama bavi ovom problematikom, podsjeća da je početkom rujna Zajednica udruga HVIDR-e RH, tijekom održavanja ŠNIDOR-a u Baškom Polju, organizirala i tribinu kojoj je osnovna tema bila “Pobol i smrtnost”, odnosno od čega boluju i zbog čega umiru hrvatski branitelji.

- Osnova diskusije bila je opsežna studija Ministarstva hrvatskih branitelja, provedena na velikom broju od ukupno oko 500.000 hrvatskih branitelja, prema registru, od čega su 70.000 invalidi Domovinskog rata. Studija je pokazala da je najviše oboljelih i umrlih od posljedica kardiovaskularnih bolesti i različitih malignih bolesti (tumora), te da je među umrlima, prema službenoj statistici – kao posljedica izvršenih samoubojstava – umrlo do sada oko 2.100 hrvatskih branitelja. Ta stopa suicida među tom specifičnom populacijom, gotovo je ista, čak i manja (0,35) kao i u općoj populaciji (0,4) u našoj zemlji - kaže dr. Koić, dodajući da je u diskusiji o suicidima važno naglasiti nekoliko osnovnih činjenica.

- Kada se razgovara o izvršenom suicidu ili pokušaju suicida, svaki slučaj se mora posebno promatrati, jer je svaki za sebe toliko različit od drugoga da su često neusporedivi. Povremeno je moguće pronaći neke zajedničke značajke, međutim, one su uglavnom nebitne u kontekstu individualno promatrane osobe i kada ne činimo tako, potkrade se pogreška pogrešnih tumačenja događanja i generalizacije.

Formula suicida i istina je otprilike ovakva: Samoubojstvo obično počine duboko nesretne osobe, koje u određenom trenutku svoga života dožive osjećaj potpune bespomoćnosti, iz kojeg ne pronalaze nikakav izlaz, osjećaju se stiješnjeni sa svih strana, kao u neprijateljskom okruženju, bez izlaza, i ako tada dožive osjećaj beznađa, tada je moguće izabrati suicidalni izlaz. Tome pridonose i karakterne crte poput eksplozivnosti, nestrpljivosti, impulzivnosti, ali i osjećaj usamljenosti i izolacije iz društva. Depresivni poremećaj, te 'podrška' alkohola dodatno 'pomažu' u takvim situacijama - konstatirala je dr. Koić. Naglašava da se depresivnost vrlo uspješno može liječiti i kod liječnika obiteljske medicine, te da je sprječavanje bolesti ovisnosti i uključivanje u društvo, svakako jedan od načina sprječavanja i suicidalnosti.