Objavljeno 16. listopada, 2013.
I javni radovi i pripravnici financirani su državnim novcem
ŽUPANJA – Prema napisu objavljenom u jednim dnevnim novinama, Županja je svrstana među šest gradova u Hrvatskoj koji na plaće troše više od 40 posto vlastitih prihoda, dvostruko više nego što je zakonom dozvoljeno. Lista je izrađena prema podacima o troškovima za plaće u 2011. godini, u kojima prednjače Garešnica, Ilok, Đurđevac, Zabok, Županja i Slatina. Napis je digao na noge čelnike prozvanih jedinica lokalne samouprave, a odmah je reagirala i Udruga hrvatskih gradova. Gradonačelnik Županje Davor Miličević poručuje da je zgrožen iznesenim neistinama.
– To je sramota i pitam se kome li samo služi na čast objavljivanje ovakvih notornih neistina. Dvije osobe iz tog dnevnog lista prije nekoliko mjeseci bile su kod mene, dobile sve tražene podatke i onda u novinama osvane ovakav napis. Konzultirat ću se s odvjetnicima jer Županji je time nanesena velika šteta i potencijalnim investitorima poslana vrlo loša poruka - ustvrdio je Miličević.
Pojašnjava kako je u gradskoj upravi 2011. godine bilo zaposleno 25 djelatnika, a ne 16, kako se navodi u spornom članku, a na plaće je utrošeno 3,27 milijuna kuna, što znači oko 12 posto proračunskih sredstava, a ne iznesenih 42 posto.
– Te smo godine na javnim radovima imali čak 110 osoba i 20 pripravnika. Novac za njihove plaće uplaćivala nam je država i prolazili su kroz proračun i očito je Županja počela bosti u oči - ističe gradonačelnik.
– Kao čovjeka me pogađaju ovakve zlonamjerne konstrukcije. Konstantno smanjujemo broj zaposlenika u gradskoj upravi, trenutačno ih je 20, plus ja, s tim što moja plaća više nije na trošak Grada otkako sam postao saborski zastupnik. Pitam se trebamo li prestati zapošljavati ljude u javnim radovima i pripravnike i onda više nećemo imati problema? Ovakvi napisi neće nas obeshrabriti, i dalje ćemo maksimalno koristiti mjere Zavoda za zapošljavanje, pomagati svojim sugrađanima i pokušati bar donekle ublažiti ovu tešku situaciju, kada broj nezaposlenih ruši sve rekorde - zaključuje Miličević.
Premda svi u Slatini znaju da nisu točni podaci o broju zaposlenih u gradskoj upravi i udjelu njihovih plaća u masi vlastitih sredstava, objavljeni u spomenutom dnevnom listu, neugodna je činjenica navod da gradska uprava male Slatine zapošljava čak 130 osoba, što je više nego što ima velika Rijeka, ili da je udjel rashoda za plaće čak 42 posto. Službeni i provjereni podaci govore nešto sasvim drugo pa gradonačelnik Ivan Roštaš nije posebno zbrinut, ali se čudi, kako kaže, tako neozbiljnom ponašanju i drskom manipuliranju statističkim pokazateljima.
– Prema izračunu ograničenja plaća za 2011. godinu, Grad je tijekom 2011. za 30 zaposlenika (od čega 28 službenika i namještenika i dva dužnosnika) od dopuštenih 20 posto sredstava prema zakonskom ograničenju za plaće isplatio 18,71 posto za navedene zaposlenike. Stoga je Državni ured za reviziju u svom Nalazu za 2011. godinu napisao u Mišljenju o poslovanju za 2011. godinu na stranici 17 sljedeće: “Kod utvrđivanja mase sredstava za plaće postupljeno je u skladu sa zakonskim odredbama” - rekao je o tendencioznom članku gradonačelnik Slatine Ivan Roštaš.
Tako prikazani podaci pokazuju da se “najneodgovornije” ponašaju upravo oni čelnici koji su imali najviše privremeno zaposlenih osoba na javnim radovima i drugim programima socijalne naravi, umjesto da bude obrnuto - dodao je Roštaš.
M. LEŠIĆ OMEROVIĆ/P. ŽARKOVIĆ
Vojko Obersnel
predsjednik Udruge gradova
Senzacionalizmom žele rušiti gradske uprave
“Iz javno objavljenih podataka Ministarstva financija, kao i iz izravne provjere u spomenutim gradovima, proizlazi da predmetni članak ne sadrži gotovo ni jedan točan podatak, što upućuje da je pisan senzacionalistički, s ciljem narušavanja ugleda i destabilizacije navedenih gradskih uprava. U službenim evidencijama na državnoj razini zbrojno se vode podaci o broju i plaćama zaposlenih dužnosnika i službenika čije plaće ulaze u proračunsko ograničenje, ali i broj i plaće privremeno zaposlenih radnika na javnim radovima i drugim programima socijalnog karaktera koji se ne financiraju iz izvornih prihoda gradova i općina pa ne ulaze u proračunsko ograničenje od 20 posto. Zbog toga se površnim analizama, kao što je to učinjeno u spornom članku, može zaključiti da su rashodi za zaposlene višestruko veći od stvarnih. Svi gradovi u RH uskladili su svoje poslovanje sa zakonskim ograničenjima pa ni jedan nije u obvezi mijenjati proračun ili u opasnosti od prijevremenih izbora, o čemu svjedoče i nalazi Državne revizije”, stoji u priopćenju koje je potpisao predsjednik Udruge gradova Vojko Obersnel.
Gradovima
je nanesena velika šteta i potencijalnim investitorima poslana loša poruka