Regija
UZGAJIVAČI SVINJA DOŠLI NA SVOJE

Slavonska crna svinja i zaboravljeni
durok budućnost su OPG-ova
Objavljeno 9. listopada, 2013.
Favorizirana pasmina landras zaostaje za autohtonim pasminama

ĐURIĆI - Stanje u svinjogojstvu na području Vukovarsko-srijemske županije je zabrinjavajuće – skupa hrana, nesređeno tržište i niske otkupne cijene desetkovali su broj svinja, a sve je više uzgajivača prisiljeno zatvoriti farme. U Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji ističu da je nastavljena tendencija pada svih kategorija svinja, posebice krmača, što nikako nije dobro.

– Vremena su vrlo teška. Nekada je vrijedilo nepisano pravilo da je svaka peta godina u svinjogojstvu bila zlatna godina, dvije su bile prijelazne i dvije loše, a sada su ostale samo loše godine, više nema ni prijelaznih - zabrinut je poznati uzgajivač Antun Golubović iz Đurića, koji trenutačno ima 130 grla. Ističe da ga je sramota reći da ima najviše svinja u selu i okolici.

- Nekada su svinjogojci imali po nekoliko stotina svinja, a danas je veliki uzgajivač onaj koji ih ima sto, što je stvarno poražavajuće - ustvrdio je Golubović.

S predstojnikom Hrvatske poljoprivredne agencije u Vukovarsko-srijemskoj županiji Josipom Šumanovcem upustio se u mali pokus – testirali su crnu slavonsku svinju i došli do zanimljivih rezultata koji su srušili predrasude o toj autohtonoj pasmini. Četiri mjeseca prasce su hranili kukuruz tritikalom, ječam mekinjama i prženom sojom, dakle isključivo hranom proizvedenom na njivama, bez ikakvih premiksa i kemije.

– Htjeli smo se uvjeriti u to koja će od tri pasmine svinja u istim uvjetima najbolje napredovati. Odlučili smo napokon stati na kraj neutemeljenom omalovažavanju crnih svinja, za koje se tvrdi kako slabo napreduju i sporo rastu. Od tri testirane pasmine, landras, koju inače svi hvale, pokazala se kao najlošija, dok su crna svinja i durok pasmina rasle i napredovale bez ikakvih zastoja - ističe Golubović.

Uvjeren je u to da će crne svinje biti budućnost malih OPG-ova jer će bijele svinje ostati industrijska proizvodnja i uzgajat će se samo na velikim farmama. Crne svinje, tvrdi, polako, ali sigurno dobivaju svoje kupce i sve više zauzimaju tržište, bar kod onih ljudi koji žele jesti kvalitetno meso i spremi su ga i platiti. Malo jest skuplje, u prosjeku 20 do 30 posto, ali je prirodnije i zdravije, i što je najvažnije nema puno kemije.

– Svakodnevno mi se javlja sve više kupaca i odlučio sam se potpuno prebaciti na crne svinje, možda ostavim jednu, eventualno dvije bijele krmače za nekoliko stalnih kupaca. Cilj mi je doći do 25 crnih krmača - otkriva Golubović.

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
VELIKU INDUSTRIJU SELJACI NE ZANIMAJU

Golubović pojašnjava da velike mesne industrije imaju vlastite farme, i mali proizvođači i njihove bijele svinje ih ne zanimaju. Preostale su im samo manje klaonice kojima mogu prodati svinje i donekle računati na siguran plasman, no i njih je sve manje. Golubović godinama surađuje s Mesnicom AS u Županji i upozorava da bi njezino zatvaranje za svinjogojce iz Cvelferije bilo katastrofa i značilo bi prestanak bavljenja svinjogojstvom.

DOMAĆE PASMINE

polako, ali sigurno dobivaju svoje kupce i sve više zauzimaju tržište

Najčitanije iz rubrike