Nakon sjednice saborskog Odbora za Ustav, čiji je vanjski član, a na kojoj je većinom glasova prihvaćena promjena Ustava s ciljem ukidanja zastare za teška ubojstva, izvršni direktor GONG-a izjavio je kako ga sve to podsjeća na igrokaz. Zašto?

- Inicijativi za promjenu Ustava prethodili su nesporazumi s Europskom komisijom zbog nepoštovanja potpisanih ugovora od Republike Hrvatske. Važno je da se Republika Hrvatska bori za jednakopravnost svih članica, međutim, hrvatski je interes da se ne krše potpisani ugovori nego da se pokuša izboriti za svoje interese koristeći mehanizme Europske unije. I dalje nismo dobili dovoljno čvrstih argumenata da je nužno mjenjati Ustav, odnosno ukidati zastaru, a posebice na ovakav način bez konzultiranja s građanima i stručnom javnosti. Postavlja se pitanje hoće li i nakon promjene spornog Zakona i nakon promjene Ustava, Republika Hrvatska i dalje uspjeti izbjeći svoje obveze, to jest izručenja?

Teško se oteti dojmu da je Vlada krenula u promjene Ustava samo zbog jednog zakona ili - reći će mnogi - zbog jednog čovjeka?

- Demokratski procesi i procedure ne smiju biti privatizirani i instrumentalizirani u dnevnopolitičke svrhe kako bi se pokazala nečija politička volja. Promjene Ustava nisu poligon za popravljanje imidža i, kao što kaže profesor Smerdel, mediji za slanje poruka. Sadašnja Vlada je u mnogim aspektima i različitim primjerima pokazala da u nekim ključnim trenucima nije bila dosljedna u zadovoljavajućoj mjeri. Sjetimo se samo (ne)odgovornosti pojedinih dužnosnika i Vladina "zatvaranja očiju" (slučajevi Holy, Čačić, Jakovina, Sabo...). Ono što zabrinjava je odustajanje od nekih ključnih reformskih poteza, a to je reforma javne uprave i teritorijalni preustroj. Ova vlast je, između ostalog, dobila izbore i na obećanjima da će biti drugačija od prethodnih vlasti. Možda ima još vremena za popravljanje slike i konkretne poteze.

Već smo navikli na prečeste promjene zakona, a eto i Ustav mijenjamo, prosječno, svakih pet godina. Koliko to utječe na stabilnost demokracije?

- Ustav kao temeljni pravno-politički akt pripada građanima i nije ga dobro mijenjati često jer se unosi neizvjesnost i pravna nesigurnost, a također ne pridonosi se održanju postignutih "dogovora" između različitih segmenata društva i građana o temeljenom uređenju naše društveno-političke zajednice i njenih vrijednosti. Ako se već ide u promjene Ustava onda treba iskoristiti priliku da se urede i neke druge teme poput referenduma ili sukoba interesa kako ne bismo opet za godinu dana mijenjali Ustav. Na taj način bi Ustav imao jedan duži rok trajanja. Nadam se da ovaj pristup promjeni Ustava nije reprezentativni primjer ukupnog pristupa vladajućih prema demokratskim procedurama.

Zašto se sada, prema Vašem mišljenju, nije išlo na paket promjena Ustava pa da se riješe i dvojbe oko referenduma?

- Nije jasno jesu li vladajući svjesni društvenog konteksta pojedinih građanskih inicijativa i da sada imaju priliku ugraditi osigurače, posebice po pitanju referenduma, koji bi pridonijeli kvaliteti i razvoju demokracije u Hrvatskoj. Zabrinjavajuće je što vladajući odugovlače s procedurom referenduma jedne građanske inicijative (U ime obitelji, nap.a.) bez obzira na to što se GONG i udruge okupljene u Platformu 112 ne slažu s tom inicijativom. Važno je da građani budu aktivni i pokreću različite inicijative, ali te inicijative ne smiju biti u suprotnosti s temeljnim ustavnim vrednotama.

Svakoj promjeni Ustava trebala bi prethoditi sveobuhvatna kvalitetna i iscrpna javna rasprava. Može li se ovo čemu smo svjedočili u posljednje vrijeme nazvati tako?

- Trenutna procedura promjene Ustava nema veze s konzultiranjem građana i stručne javnosti. Paradoksalno je da i zakoni proizlaze iz konzultacije sa zaintersiranom javnosti, a pri promjeni Ustava još nema konzultacija. Čak je i HDZ pri promjenama Ustava 2010. konzultirao u jednom skromnom obliku udruge i javnost te prihvatio neke od prijedloga.(M.F.)