Uvođenje imovinskog cenzusa kao osnovnog kriterija za dobivanje socijalne pomoći, ili po novom - zajamčene minimalne naknade čiji iznos neće moći premašivati 2.900 kuna, deinstitucionalizacija domova za starije, osoba s posebnim potrebama, u budućnosti i domova za djecu, izjednačavanje cijene domova, bez obzira na to je li riječ o privatnim ili državnim/lokalnim, samo su neke od novosti koje donosi novi Zakon o socijalnoj skrbi.

Zakon je ovih dana predstavila ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić, a na snagu bi trebao stupiti početkom 2014. godine.

- Novim zakonom o socijalnoj skrbi korisnik dobiva sustav u kojem će podnošenje zahtjeva biti jednostavnije i brže, u kojem će pomoći biti bolje usmjerene onima kojima je zaista potrebna. Spriječit će se dupliciranje prava i pomoći, razvijati veći opseg usluga u zajednici, poboljšati uvjeti za boravak korisnika u ustanovama socijalne skrbi i kojim će se povećati kvaliteta usluga te smanjenje vremena koje korisnici provode primajući te usluge, najavljuju u Ministarstvu.

Kod novčanih naknada važno je, pojašnjavaju u Ministarstvu, objedinjavanje novčanih naknada, planira se povećati djelotvornost i bolju ciljanost sustava socijalnih naknada, jasno definirati prihodovni i imovinski cenzus, utvrditi jedinstvenu metodologiju određivanja imovinskog cenzusa, potom usklađivanje osnovice za izračun socijalnih naknada, radna aktivacija za nezaposlene korisnike socijalne pomoći, privremena novčana naknada za radno sposobne korisnike, uvođenje “poticaja za rad” u strukturu novčane pomoći. Kroz uvođenje informacijskog upravljačkog sustava socijalne skrbi planira se uvesti registar korisnika socijalne skrbi, potom automatizirati proces podnošenja zahtjeva, obrade i isplate novčanih pomoći.

- Osmišljena je zajamčena minimalna naknada (ZMN) kao pravo koje država zakonski jamči svakom državljaninu (ili stanovniku) koji sebi i svojoj obitelji iz objektivnih razloga ne može priskrbiti prihode u visini koje određuje Vlada RH. Korigirat će se i dosadašnji kriteriji kod priznavanja prava na novčane naknade samcima ili kućanstvima koji ne ostvaruju dovoljne prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba. Novosti su i da se dosadašnje četiri naknade sjedinjuju u jednu. Dakle, umjesto dosadašnje četiri uvodi se jedan administrativni i upravni postupak. On se provodi u centrima za socijalnu skrb. Vlada RH svake godine uredbom određuje iznos ZMN-a sukladno raspoloživim sredstvima, doznajemo u Ministarstvu.

- Uvjeti za odobravanje zajamčene minimalne naknade utvrđivat će se na temelju prihoda i primanja podnositelja zahtjeva i članova obitelji s kojima živi u zajedničkom kućanstvu te na osnovu imovine koja je u vlasništvu podnositelja zahtjeva i članova kućanstava s kojima živi u zajedničkom kućanstvu. Pravo na ZMN ne može ostvariti osoba koja ostvaruje dohotke i primitke veće od visine ZMN-a, odnosno može ostvariti razliku do visine ZMN-a u slučaju manjih prihoda. Isto tako, pravo na ZMN ne može ostvariti korisnik koji ima u vlasništvu imovinu veću od propisane imovinskim cenzusom, poput drugog stambenog prostora, zemljište veće od dva hektara, pokretnine veće vrijednosti poput automobila, dionica, plovila, štednje i slično, ističu u Ministarstvu.

Uvode se i nove usluge kao što je psihosocijalna podrška koja sjedinjuje uslugu povremenog boravka i stručne pomoći u obitelji. Usluga pomoć u kući davat će mogućnost korisnicima da ostvare pravo na uslugu uz djelomično plaćanje troškova te usluga smještaja (privremeni ili dugotrajni smještaj umjesto privremenog, tjednog ili stalnog). Predlaže se osnivanje novih/starih ustanova, proizišlih iz transformiranih domova socijalne skrbi; domovi mijenjaju svoju ulogu pružatelja institucijskog smještaja u novu ulogu kao centri za pružanje izvaninstitucijskih usluga, ili specifičnih usluga u zajednici.