U saborsku procedura poslani su prijedlozi zakona o prostornom uređenju, zakona o gradnji i zakona o građevinskoj inspekciji. Njima se predlaže niz novih rješenja, koja će, između ostalog, ubrzati izdavanje građevinskih i uporabnih dozvola. Posjet Anke Mrak-Taritaš, ministrice graditeljstva i prostornog uređenja, Osijeku iskoristili smo da iz prve ruke saznamo ono najvažnije.

Tek što se stišala bura oko legalizacije, vaše je ministarstvo izišlo s čak tri nova prijedloga zakona. Čini se da ste nametnuli žestok tempo.

- Ono što želimo reći je da smo u velikom sustavu sređivanja stanja u prostoru. U tom sustavu legalizacija je tek dio u kojemu smo željeli vidjeti što je nelegalno, legalizirati to i staviti u pravni sustav RH. Legalizacija je projekt u kojem smo napravili operativan i brz zakon. Broj zahtjeva koje smo dobili, njih 820 tisuća, govori da zapravo nema obitelji koja nije podnijela zahtjev. Odgovor koji im mi kao ministarstvo i jedinice regionalne samouprave moramo dati je da do kraja 2015. godine većina tih zahtjeva bude riješena. Sada idemo dalje i zato su tu nova tri zakona – o gradnji, građevinskoj inspekciji i prostornom uređenju.

Prema saznanjima koje smo dobili iz terenskih ureda, dobar dio stranaka podnio je zahtjeve za legalizaciju bez potrebe.

- Ljudi nisu znali što imaju, i odlučili su se predati zahtjeve “zlu ne trebalo”. Naša ocjena na temelju uzorka je pokazala da je deset posto zahtjeva upravo tog tipa, deset posto je “neka smo predali”, a deset posto je onih koji se neće moći legalizirati. No, bez obzira na to, ostaje velik broj zgrada koje je potrebno legalizirati. Legalizacija ima nekoliko bitnih stvari - ljudi će srediti papire, platit će kazne jer su gradili bespravno i, naposljetku, taj novac bit će nova vrijednost za općine i gradove.

Arhitekti se, kada smo kod seta novih zakona, zbog onog o prostornom uređenju bune da ste im oduzeli instrument odlučivanja koji su prije imali. Govore o ukidanju idejnog rješenja.

- Idejni projekt i dalje postoji, vezan je uz izradu potrebnu za lokacijsku dozvolu. No pogledajmo u prošlost. Ove smo zakone napravili na tradiciji Europske unije i na tradiciji prostornog planiranja koje je bilo u Hrvatskoj. Zakonska obveza izrade idejnog projekta je u legislativu uvedena tek 2007. godine. Do tada to nije bila obveza. Mi smo sada rekli kako je zakonska obveza da za glavni projekt morate imati idejno rješenje. Ono se radilo prije, radit će se i sada, i, naravno, poslije. Razlika je u tome što je to sada, kad sklapate ugovor s investitorom, ugovor između vas i investitora. Prema tome, kažemo struci - vjerujte nam, u dobro osmišljenom sustavu ima posla za sve.

Zakon o gradnji, kada su građani u pitanju, donosi najviše promjena.

- Najvažnija promjena u sva tri zakona je dostupnost informacije. To znači da svi građani koji barataju internetom, mogu dobiti informaciju što na svojoj parceli mogu graditi. Ne moraju se obilaziti uredi i dizati telefoni. Kada se napravi projekt, s njim se skupe sve potrebne suglasnosti i dolazi se po građevinsku dozvolu. Ona vrijedi tri godine, u kojima investitor razmišlja hoće li graditi i kako, ima li ili nema potrebe podići kredit... Dosad ste, da biste uopće dobili dozvolu, morali imati plaćene sve doprinose. Mi predlažemo da prvo izvadite dozvolu, a osam dana prije početka radova prijavite gradnju, i tek tada morate platiti vodni i komunalni doprinos. Dakle, ako dozvola vrijedi tri godine, imate još dodatno vrijeme za plaćanje doprinosa. Ali u roku od osam dana od prijave radova morate i početi graditi! Kada počinjete graditi, prijavljujete gradilište, ono mora imati nadzornog inženjera, a to može biti isti arhitekt koji projektira. Od trenutka kada ste počeli graditi, imate pet godina u kojima morate urediti okoliš i fasadu. Unutra ti radovi mogu trajati i dulje. Nadležnim tijelima nadzorni inženjer dostavlja izvješća da je sve napravljeno sukladno s projektom i to je osnova za uporabnu dozvolu. Po službenoj dužnosti kuća se upisuje u katastar, a onda se i gruntovnici regulira što treba. Dakle, jasan je put i po tom putu svaki se korak može provjeriti.

I zakon o građevinskoj inspekciji donosi niz novina.

- Njegova osnova je da se dio ingerencije prenosi na komunalne redare. Oni će imati više mogućnosti djelovanja. Danas su zaduženi samo za javne površine, sada će moći djelovati i na privatnim površinama, primjerice u vezi s gradnjom ograda, nadstrešnica. Dosta bitno pitanje u ovom zakonu je i rješenje za problem ruševina. Sada smo definirali kako se određuje što je to ruševina, donosi se rješenje na osnovi kojeg komunalni redari uklanjaju tu građevinu. Vlasništvo se, naravno, ne mijenja, no jednog dana kada se vlasnik pojavi, za to što je netko uklonio ruševinu, ispostavit će mu se račun. Nadalje, danas kada netko bespravno gradi, inspektori moraju utvrditi tko je investitor, moraju doći do njega i uručiti mu rješenje. To su postupci koji traju beskrajno dugo. Prema novom modelu, na prostoru gdje nije dozvoljena gradnja, inspektor donosi rješenje i u roku od tjedan dana ruši. Na području gdje je dozvoljena gradnja, inspektor daje novčanu kaznu i mogućnost da investitor ishodi dozvolu. Takva će mogućnost biti dana dva puta. Ako se i nakon toga nastavlja gradnja, a nije ishođena dozvola – ruši se. Dakle, tamo gdje je dozvoljena gradnja rušenje je zadnja varijanta, tamo gdje nije – jedna jedina.

Hoćete li inzistirati da sva tri zakona idu u paketu?

- Oni su apsolutno u paketu, jer su instrument za sređivanje stanja u prostoru. Ovi su zakoni potrebni za provedbu nove strategije prostornog razvitka i novi prostorni plan Hrvatske, koji javnosti mislimo predstaviti krajem 2014. godine.