ĐAKOVO – Općinski sud u Đakovu ove je godine, doznajemo od predsjednika Stanka Kuburića, zaprimio čak 1.248 ovršnih prijedloga. Besparica, nezaposlenost, teške financijske prilike, nemogućnost pronalaženja novog zaposlenja..., samo su neki od razloga zbog kojih građani nisu u mogućnosti platiti svoja dugovanja, a dug se ne oprašta. Ovrha “sjeda” na plaće, nekretnine, motorna vozila…, a šalju ih Hrvatske vode, komunalna poduzeća, Hrvatska radio televizija, teleoperateri, banke... Od spomenutog broja ovršnih prijedloga koje je zaprimio đakovački sud, 38 je svoju naplatu zatražilo “sjedanjem” na motorna vozila, a najviše, očekivano, 843 su novčane tražbine. 120 ovršnih prijedloga odnose se na nekretnine. Tko ima, plati, a takvi su rijetki. Đakovački odvjetnik Josip Šimić kaže kako su se vremena promijenila, a stvari u postupku preokrenule.

- Najprije je potrebno utvrditi postojanje obveze. Primjerice, ja tvrdim da ste mi dužni 5.000 eura, da bi to dokazao ja moram pokrenuti parnični postupak odnosno ishoditi sudsku presudu tj. odluku i ona mora postati pravomoćna. Postoji takozvani paricijski rok od 15 dana, unutar kojeg stranka može dragovoljno izvršiti svoju presudu. Međutim, to rijetko, čak bih rekao, nitko ne napravi. Na temelju te presude gdje je utvrđena obveza i nije sporan je li netko dužan ili nije, ide ovrha. Za nas odvjetnike nekad je to bilo samo tehničko pitanje na koji se način naplatiti. Sad se sve promijenilo – ovrha je teža i gora od parnice - pojašnjava proces odvjetnik Šimić.

- Nekad je dobivanje sudske presude bilo najteže, a sve drugo tehničko pitanje. Sada je međutim obrnuto. Zašto? Zato što onaj tko je dužan, pod broj jedan to zna i prije pokretanja parnice sve skida sa sebe. Unutar svega toga bijeda je dala svoj učinak. Većina bi platila da ima odakle. Postoji i veći broj onih koji odlaze kod odvjetnika i tako zakompliciraju stvari da se teško raspetljaju. Dođe li novi zakon, za koji, kako čujem, da će stupiti na snagu, da jedina nekretnina ne može biti predmet ovrhe, nema naplate. Uz dužno uvažavanje jada i bijede - kaže Šimić.

- Postoji međutim jedna oprečna stvar, ne može se istovremeno biti human i učinkovit. Svi mi u međusobnim razgovorima kažemo kako pravna država mora profunkcionirati, no kad dođe do toga, onda se jave zaštitne organizacije i onemogućavaju rad. To se još pretvorilo i u nekakvo viteštvo. Nije sporno da je netko, primjera radi, uzeo 30.000 eura i za povrat tog novca založio nekakvu svoju nekretninu. Ako novac nije vratio, ne znam što može očekivati jer je dragovoljno založio ono što je imao i garantirao plaćanje - kaže odvjetnik Šimić.