Nedugo nakon formiranja Vlade Kukuriku koalicije, predstavnike Zajednice prognanika Hrvatske primio je Branko Grčić sa zaduženjem ministra regionalnog razvoja. Vrijeme je pokazalo da je to bio prvi i jedini put da su se stali.

- Vlada Republike Hrvatske potpuno nas ignorira, a stanje na područjima koje je država odredila od posebne državne skrbi je alarmantno - upozorava sve glasnije Josip Kompanović, predsjednik Zajednice povratnika Hrvatske.

Potom konkretno nabraja kako je posve obustavljena dodjela građevinskog materijala za gradnju kuća za mlade obitelji, stala je i prodaja stanova. Potom otvara i gospodarski set problematike. Podsjeća na svojevremeni zakon o poticanju ulaganja u ta područja s namjerom da se privuče kapital. A onda je došlo i do ukidanja toga.

Nasuprot tome buja nezaposlenost, bilježi se iseljavanje mladih ljudi, Kompanović kaže kako je više od 50 posto onih koji su se iselili u treće zemlje upravo s područja PPDS-a.

- Ono o čemu šutimo jest da je nezaposlenost na ovim prostorima dosegnula afričke razmjere! Dva i pol puta je veća od prosjeka nezaposlenosti u državi - ogorčeno će Kompanović. Ogorčen je jer se u posljednje dvije godine s ovim područjima događaju stvari koje ta područja vode u novu izolaciju i još težu gospodarsku i socijalnu situaciju nego do sada. Sabor je usvojio izmjene četiriju zakona koji se odnose na područje posebne državne skrbi kojima se ukidaju sva prava na tim prostorima.

- Kada ste zadnji put čuli ministra Grčića ili premijera da spominju područje od posebne državne skrbi? - retorički se pita Kompanović. A gdje su razlozi takvog ignoriranja?

Jedan bi se svakako mogao pronaći u nastojanjima ove vlasti koja steže proračunski remen, izdvajanja su sve manja. Tako su drastično smanjena sredstva iz državnoga proračuna za financiranje potreba na PPDS-u, prije se izdvajalo između tri do četiri milijarde kuna, sada je taj iznos sada pao na 300 milijuna.

- Jedan od razloga može biti i taj što stanovništvo PPDS-a uglavnom nije naklonjeno lijevim opcijama, pa prema tome nisu biračko tijelom kojemu se treba dodvoravati - kaže Kompanović. Kako bi pronašli izlaz iz ovakve situacije, ZPH će na ovakvu diskriminirajuću politiku upozoriti UNHCR, Europsku komisiju, ali i veleposlanike čije su zemlje nesebično pomagale obnovu Hrvatske. Ne preostaje im nego se, na domaćoj političkoj sceni, okrenuti prema oporbenim političkim opcijama i nezavisnim saborskim zastupnicima kako bi između ostalog zajednički probili medijski blokadu o ovim temama. Kompanović smatra kako lokalni mediji prate rad i tematiku povratnika, ali na nacionalnoj razini kao da su tabu-tema.

- Što ćete bolje potvrde o tome nego da su sve četiri izmjene zakona išle po hitnom postupku i izglasane u Saboru u večernjim satima kada ondje više nema medija - upozorava Kompanović.