OSIJEK - Osječko-baranjsko gospodarstvo u prvih je šest mjeseci ove godine, iako to nije očekivano, ostvarilo osjetno slabije rezultate vanjskotrgovinske razmjene nego u istom dijelu prošle godine te u odnosu na plan.

Kako saznajemo od Zorana Kovačevića, predsjednika Županijske gospodarske komore Osijek, u razdoblju od siječnja do kraja lipnja 2013. godine županijski izvoz, koji je prijašnjih godina u tom razdoblju dosezao oko 250 milijuna USD (američkih dolara), a ukupni godišnji izvoz više od 500 milijuna dolara, pao je za približno 40 milijuna dolara.

Pritom je ostvaren i negativan vanjskotrgovinski saldo u odnosu na ostvareni višak robne razmjene u istom lanjskom razdoblju. Iako pravi uzroci tomu nisu do kraja identificirani, prvi čovjek Županijske komore Osijek očekuje da će rezultati do kraja godine biti vraćeni “u normalu” te će biti ostvarena ukupna robna razmjena (izvoz+uvoz) na razini milijardu dolara, ponovo s manjim suficitom.

- U izvozu gospodarstva Osječko-baranjske županije evidentni su sektorski problemi, no ne i oni na razini ukupnog gospodarstva. Naime, uobičajene, odnosno planirane, izvozne rezultate nije ostvario sektor prehrambenih proizvoda, koji je izvezao manje za 25 milijuna USD, a gotovo cjelokupan taj iznos odnosi se na šećer, dok je sektor papira i proizvoda od papira ostvario manji izvoz od prošlogodišnjega za 22 milijuna USD - kaže Kovačević i pritom ističe da, nažalost, Komora ne raspolaže valjanim i sigurnim informacijama o razlozima za to.

Svi ostali sektori prerađivačke industrije, poput drvoprerade, kemije, strojeva, metalnih proizvoda i drugih, ili su na razini prošlogodišnjeg izvoza, ili su čak izvoz i nešto povećali. Najbolje izvozne rezultate postiže kemijska industrija, ali i poljoprivreda ima korektne rezultate, kao i prerada drva i proizvodnja proizvoda od drva. Čak devet posto od ukupnog županijskog izvoza sada ostvaruje djelatnost zbrinjavanja otpada.

Kovačević pritom ističe ohrabrenje ostvarenim šestomjesečnim vanjskotrgovinskim rezultatima, onima u razdoblju od početka godine do ulaska Hrvatske u EU, u zemljama tržišta Cefte.

- Ni sada, gotovo tri mjeseca nakon ulaska Hrvatske u EU, odnosno njezina izlaska iz te trgovinske asocijacija središnje Europe, nemamo informacija da se u poslovanju naših gospodarskih subjekata na tom tržištu nešto dramatično događa. Zadržali smo prijašnji status u BiH, Srbiji i Albaniji, što ukazuju da strahovi koje smo imali na tom planu nisu ostvareni, no cjelovit komentar na to bit će moguć tek završetkom poslovne godine - ističe Kovačević, ne krijući zadovoljstvo pregovorima koje u ime Hrvatske oko trgovinske razmjene s tim zemljama vodi Europska komisija.

Dodaje da je ipak u vanjskotrgovinskoj razmjeni s Europskom unijom, u koju županijsko gospodarstvo ostvaruje čak 60 posto svoga izvoza, u tom razdoblju došlo do određenog pada, prije svega vezanog uz njegova dva već spomenuta izvozna sektora, a što se pak osobito odnosi na Mađarsku, Italiju i Slovačku.