Objavljeno 18. rujna, 2013.
Iz Slavonije i Baranje u Hrvatskoj zaštićeni samo slavonski i baranjski kulen te virovitička paprika
Vezani članci
OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA NAKON 10 GODINA BORBE
Hrvatska je u Europsku uniju ušla samo sa 13 na nacionalnoj razini zaštićenih autohtonih poljoprivrednih proizvoda, a od prije nekoliko dana tomu se broju, nakon gotovo desetogodišnjih nastojanja, pridružio i slavonski kulen/kulin.
Pritom naša zemlja nije imala ni jedan proizvod sa zaštitom zemljopisnog podrijetla ili izvornosti na razini EU, i još ga nema, osim što je u proceduri dobivanja takve zaštite istarski pršut. U pregovorima o pravima i obvezama Hrvatske nakon ulaska u EU dogovoreno je da u roku od 12 mjeseci od dana pristupanja, znači, najkasnije do početka srpnja 2014., moramo registrirati i zaštititi poljoprivredne i prehrambene proizvode već registrirane i zaštićene na nacionalnoj razini oznakama izvornosti, zemljopisnog podrijetla i tradicionalnog ugleda.
Od zaštite poljoprivrednih proizvoda na razini EU njihovi će proizvođači imati velike koristi. Povećat će se njihova prepoznatljivost na tom tržištu i prihodi te postići bolja konkurentnost domaće proizvodnje. Hrvatski proizvođači koji izbore europsku oznaku zaštićenosti, iz zajedničke blagajne EU-a moći će povući i novac za marketinške aktivnosti.
Među 13 hrvatskih proizvoda koji su na nacionalnoj razini do 1. srpnja dobili oznaku zemljopisnog podrijetla, nažalost samo su dva autohtona prehrambena proizvoda s područja Slavonije i Baranje - baranjski kulen i virovitička paprika. Ernest Nad, voditelj Odsjeka za poljoprivredu Županijske komore Osijek, razočaran je što to za rukom nije pošlo i slavonskom bagremovom medu, koji je zasigurno jedan od najboljih takvih medova u Europi.
Kreće nabolje
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, stvar se ipak kreće, pa je trenutno 15 zaštićenih hrvatskih proizvoda. Pod oznakom izvornosti registrirano je šest proizvoda: istarski pršut, varaždinsko zelje, ogulinski kiseli kupus/ogulinsko kiselo zelje, ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, višnja maraska/višnja maraška i neretvanska mandarina. Među devet proizvoda registriranih oznakom zemljopisnog podrijetla su: krčki, drniški i dalmatinski pršut, lički krumpir, meso zagorskog purana, poljički soparnik/poljički zeljanik/poljički uljenjak, virovitička paprika, baranjski kulen i slavonski kulen/slavonski kulin. Pet proizvoda je u postupku zaštite, a riječ je o međimurskom mesu 'z tiblice, međimurskom bučinom ulju/koščićnom ulju 'z Međimurja, paškoj janjetini, ekstra djevičanskom maslinovom ulju otoka Korčule te istarskom ekstra djevičanskom maslinovom ulju.
Zahtjev za zaštitu proizvoda zaštićenom oznakom izvornosti, zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalni specijalitet može podnijeti skupina proizvođača, a samo u iznimnim slučajevima jedan proizvođač. No, zaštićeni proizvodi u Hrvatskoj takav status automatski ne dobivaju i na razine EU već trebaju proći doista složen proces priznavanja.
Kako ističu u MPŠ-u, da bi se neki proizvod zaštitio, skupina proizvođača podnosi zahtjev za zaštitu oznake Ministarstvu poljoprivrede. Povjerenstvo provodi ispitni postupak. Ta faza postupka uključuje pismenu komunikaciju i sastanke s podnositeljem zahtjeva kako bi se zahtjev doradio. Ako Povjerenstvo utvrdi da zahtjev udovoljava zakonskim uvjetima, informacija o podnesenom zahtjevu objavljuje se u Narodnim novinama, a specifikacija je dostupna na internetskim stranicama Ministarstva poljoprivrede. Od trenutka objave informacije počinje teći rok za prigovor od 30 dana. Na zahtjev podnositelja prigovora može se najviše za 30 dana produžiti rok za dopunu prigovora koji uključuje podnošenje dodatnih dokaza i dokumentacije. Nakon isteka roka za prigovor, ako je rješenje Ministarstva poljoprivrede pozitivno, i oznaka se zaštiti, zainteresirane fizičke ili pravne osoba koje proizvode ili prerađuju predmetni poljoprivredni ili prehrambeni proizvod trebaju kontrolnom tijelu podnijeti zahtjev za potvrđivanje sukladnosti sa specifikacijom proizvoda.
Temeljito do EU zaštite
Potrebna dokumentacija, nakon toga, šalje se u Europsku komisiju kako bi se pokrenuo postupak zaštite na razini EU. Komisija u roku od šest mjeseci razmatra svaki zaprimljeni zahtjev. Nakon što završi postupak razmatranja, Europska komisija objavljuje Jedinstveni dokument predmetne oznake u Službenom listu Europske unije, a u roku od tri mjeseca od objave svaka fizička ili pravna osoba izvan RH može podnijeti prigovor na objavljeni zahtjev za registraciju oznake. Ako je prigovor uložen Komisiji i u roku od dva mjeseca popraćen obrazloženom izjavom, Komisija provjerava njegovu opravdanost. U okviru postupka rješavanja prigovora Komisija poziva podnositelja prigovora i podnositelja zahtjeva kako bi se uključili u postizanje sporazuma. Komisija nakon postizanja sporazuma donosi konačnu odluku. Ako ne bude prigovora, a stranke postignu sporazum ili EK odbije prigovor, oznaka se registrira te upisuje u registar EU. Tek tada hrvatski proizvod dobiva zaštitu na EU tržištu.
Nikola VUKADINOVIĆ
ZAŠTIĆEN SAMO NA NACIONALNOJ RAZINI
Dobivanje zaštite zemljopisnog podrijetla slavonskog kulena/kulina, koji je tu oznaku dobio nakon ulaska Hrvatske u EU, ne znači ujedno i zaštitu na razini Europske unije, pa i nije time postao i prvih hrvatski proizvod s takvom zaštitom u EU. Proizvod je registriran oznakom zemljopisnog podrijetla samo na nacionalnoj razini, prema Zakonu o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Nakon nacionalnog postupka zaštite slijedi postupak njegove registracije na razini Europske unije.
Ministarstvo poziva proizvođače na udruživanje
Ministarstvo poljoprivrede, kao nadležno tijelo, provodi nacionalni postupak zaštite naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i na prijelaznoj osnovi odobrava zaštitu naziva na razini Republike Hrvatske. Nakon što je naziv proizvoda zaštićen u Republici Hrvatskoj, Ministarstvo poljoprivrede dostavlja dokumentaciju Europskoj komisiji potrebnu za registraciju zaštićenog naziva zaštićene oznake izvornosti, zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na razini EU. Uz to, njegova je preporuka da se proizvođači udružuju i zajednički podnose zahtjeve za zaštitu svojih proizvoda.
15
proizvoda zaštićeno je u Hrvatskoj oznakom izvornosti
5
proizvoda trenutačno je u postupku zaštite
Hrvatski proizvođači koji izbore europsku oznaku zaštićenosti moći će povući i novac za marketing