ŽUPANJA - Slavonski kulen napokon je dobio oznaku zemljopisnog podrijetla! Službenom zaštitom ovog autohtonog hrvatskog proizvoda završen je mukotrpan posao Udruge Slavonski domaći kulen-kulin koja je još prije desetak godina počela izradu specifikacije za njegovu zaštitu. Početkom lipnja Ministarstvu poljoprivrede predala je opširnu dokumentaciju od nekoliko stotina stranica za zaštitu oznakom zemljopisnog podrijetla, kako bi se certifikatom konačno odredilo što je izvorni slavonski kulen. Odluku o zaštiti ministar Jakovina potpisao je u kratkom roku, a sljedeći korak je zaštita na cijelom području EU. Tajnik Udruge i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu VSŽ-a Andrija Matić koji je i ponio najveći teret izrade zahtjeva za zaštitu ne krije zadovoljstvo što je kulen napokon dobio mjesto koje mu i pripada.

- Time eliminiramo druge konkurente koji su mahom nelegalni ili koji pokušavaju na osnovi tuđih boniteta i tuđih dodatnih vrijednosti ostvariti svoje profite. Stvar je sada potpuno riješena, ističe Matić. A za oznaku zemljopisnog podrijetla, ističe, sve mora biti slavonsko - meso slavonske svinje, slavonska paprika i češnjak.

- Propisana je tehnologija koja je tradicijska. Ovo je jedna dobra zavičajna priča o Slavoniji koja ne dopušta nikakve improvizacije - zaključuje Matić. Slavonski kulen, sada je jasno, kao autohtoni proizvod može biti samo onaj proizveden od svinja domaćih pasmina hranjenih slavonskom hranom i to najmanje tri naraštaja unatrag, koje moraju potjecati iz Slavonije od čistokrvnih ili križanih svinja. Mora biti napravljen po zaštićenoj recepturi, od najkvalitetnijih dijelova svinjskog mesa, leđne slanine, soli i začina koji se nadjeva u slijepo svinjsko crijevo i 150 dana se podvrgava kontinuiranim procesima fermentacije, hladnog dimljenja, sušenja i zrenja.

Dobivanje certifikata, smatraju proizvođači, odrazit će se na povećanje potražnje i konkuretnosti slavonskog kulena, dat će mu određeno jamstvo kvalitete i što je najvažnije, spriječit će zloporabu imena i smanjiti ilegalno tržište slavonskog kulena. Dosadašnjih se godina, podsjeća Matić, događalo da se u prodavaonicama ili restoranima prodaje slavonski kulen koji nije vidio ni Slavoniju ni slavonsku svinju, ali ni recepturu. S obzirom na to da više nema nikakvih barijera za osvajanje tržišta, legalni proizvođači iz Udruge Slavonski domaći kulen-kulin, planiraju krenuti u promotivni obilazak većih gradova u Hrvatskoj i susjednim zemljama i pohvaliti se vrhunskom kvalitetom svojih proizvoda te pronaći nove kupce.

Za poznatog proizvođača kulena Zdenka Perakića iz Bošnjaka dobivanje oznake zemljopisnog podrijetla znači određenu sigurnost, veće tržište i eliminiranje nelojalne konkurencije.

– Kulen ne može svatko prodavati. Dobivanje certifikata za sobom povlači i rigorozniju kontrolu njegove proizvodnje, morat će se poštovati svi utvrđeni parametri i uvjeti, a baš sve u kulenu i na njemu mora biti prirodno, ističe je Perakić. Sadašnja cijena kulena je 200 kuna za kilogram plus PDV, a uskoro će zasigurno porasti. Perakići godišnje proizvedu tonu kulena čiju su kvalitetu kupci prepoznali, tako da nema problema s plasmanom, a prema informacijama kojima raspolažu, konzumira se i u Francuskoj, Portugalu, Španjolskoj, a pozitivne reakcije stižu čak i iz Amerike.