Na području Osječko-baranjske županije ove su godine pčelari proizveli, prema procjenama Zvonimira Pajnića, predsjednika Saveza pčelara Osječko-baranjske županije, 1.500 tona meda. Bit će to najuspješnija godina po proizvodnji meda u proteklih desetak godina, i to ponajviše zahvaljujući povećanju broja pčelara.

Na području Slavonije i Baranje proizvodi se i više od pola ukupne hrvatske proizvodnje meda, dakle približno do četiri tisuće tona i s obzirom na to da općenito potrošnja meda raste, ta je proizvodnja postala solidan posao, od kojega žive mnoge obitelji. No sasvim je jasno kako bi se preradom meda i ostalih pčelinjih proizvoda, s obzirom na potražnju zbog njihove iznimno visoke zdravstvene vrijednosti, mogli ostvarivati i znatno veći prihodi od sadašnjih. Zvonimir Pajnić napominje kako bi domaći pčelari svakako rado željeli znatno više surađivati s tvrtkama koje bi pčelinjim proizvodima donijele dodatnu vrijednost, posebice s, recimo, farmaceutskom industrijom. Med je danas na tržištu dostupan u različitim oblicima i pakiranjima zahvaljujući registriranim punionicama, premda industrija u Hrvatskoj, čini se, premalo iskorištava pčelinje proizvode za proizvodnju, posebice farmaceutskih proizvoda. Za usporedbu, slovenski je Medex razvio stotine proizvoda na bazi meda, propolisa, matične mliječi i peluda, koje prodaje na tržištima 20 zemalja Europe i Azije.

Na području Osječko-baranjske županije tri su registrirane punionice meda, a među njima je i tvrtka Apimel, jedna od najveći proizvođača i prerađivača meda u Hrvatskoj. Upravo bi Apimel mogao biti dobar primjer razvoja biznisa “na medu”. Obitelj Gregačević iz Višnjevca krenula je u posao proizvodnje meda i ostalih pčelinjih proizvoda i prerađevina prije 19 godina, i to baš poznatim putem uspjeha mnogih velikih tvrtki - iz adaptirane garaže. Od tada do danas, osim što je “prerastao” garažu te novi pogon za pakiranje meda i preradu pčelinjih proizvoda još 2007. godine otvorio u poslovnoj zoni Bizovca, Apimel je ostao obiteljska tvrtka s proizvodima prepoznatljivim u cijeloj Hrvatskoj.

Tvrtka godišnje preradi oko 300 tona meda i zapošljava 14 osoba. U proizvodnom programu tvrtke tridesetak je proizvoda, od sortnih medova u više različitih pakiranja, dodataka prehrani s ljekovitim svojstvima, kozmetičkih proizvoda kojima su osnova pčelinji proizvodi do likera na bazi meda. Tvrtka je te proizvode, među kojima je i Čokomel, koji je nagrađen brončanom medaljom na međunardnom sajmu inovacija IENA u Nürnbergu, razvijala godinama. Na njima je radio diplomirani inženjer biokemije Mato Vlainić, koji je bio voditelj proizvodnje.

Apimel, prema riječima direktora Zlatka Gregačevića, proizvode na tržište plasira uglavnom preko trgovačkih lanaca. Med otkupljuje od više od 300 pčelara iz cijele Hrvatske i godišnje ostvaruje ukupan prihod od osam do deset milijuna kuna.

Za nastup na tržištu zemalja EU Gregačević kaže da je to vrlo zahtjevan izazov, na koji u Apimelu još nisu spremni, premda ističe da vrhunski proizvodi poput bezalkoholnog propolisa s kaduljom u spreju, Pčelinje masti, likera Melkior ili Čokomela svakako mogu zadovoljiti i najzahtjevnije kupce u EU. No Gregačević drži da su tržišta zemalja regije za sada po svemu “bliže” Apimelu i ostalim hrvatskim proizvođačima.