ĐAKOVO – Prošla je i peta žetva pšenice, a 522 ratara još nisu obeštećena za 2009. godine predani, a neisplaćeni urod u međuvremenu propaloj Đakovštini d.d. “Iscurilo” je, podsjetimo, u velikoj i dotad neviđenoj aferi “nestalo žito” iz đakovačkog silosa, i to do te mjere da, i danas se zna reći u šali, nije ostalo ni za golubove. Oni su predali oko 8.000 tona različitog uroda, vrijednog približno sedam milijuna kuna, a dio njih robu je fakturirao. Istovremeno s “curenjem” afere, krahirala je i Đakovština, koja je u siječnju 2010. otišla u stečaj u kojem je gro njezine imovine kupilo Žito. Nakon zaključenja stečaja, u prosincu 2011., ime tvrtke brisano je iz Sudskog registra, no repovi su ostali – spomenuta 522 ratara, ali i brojni d.o.o.-ovi i dalje čekaju odštetu, iako mnogi među njima više ne polažu nade da će do toga doći. Podsjećaju na činjenicu da je oko 2.000 seljaka, čiji je urod također nestao, odmah obeštećeno nakon izbijanja afere i to intervencijom tadašnje vlade, a za urod u visini od oko 16 milijuna kuna.

– Nije u redu da postoje dvojaka mjerila; ako je država pronašla rješenje za tu skupinu seljaka, a poslije je isplatila i radnike s 26 milijuna kuna za njihove otpremnine, red je da i preostali ratari budu obeštećeni - kaže Matija Brlošić, i sam iz te skupine.

Udruga Brazda, kojoj je na čelu, organizirala je u ove četiri godine nekoliko prosvjeda pred ex Đakovštinom, no nisu urodili plodom. Najbliže isplati odštete 522 ratara bila su potkraj ljeta 2011., čak su svi pozvani da dostave brojeve računa, a da će biti obeštećeni Glasu Slavonije je potvrđeno i iz tadašnjeg Ravnateljstva Robnih rezervi.

– Bilo je riječi da bi se količina, koju mi potražujemo, pustila iz Rezervi na tržište i prodala, a taj novac bio prebačen nama - kaže Brlošić. No baš kada se mislilo da će stvar biti riješena, nije se dogodilo ništa, a mnogi tu “epizodu” povezuju s tadašnjim predizbornim vremenom, uoči parlamentarnih izbora nakon kojih vladu formira Zoran Milanović s koalicijskim partnerima.

No, poput Kosoričine, ni Milanovićeva vlada dosad nije pronašla rješenje za ovaj problem.

– Da stvar bude drastičnija, neki su u međuvremenu umrli, a da nisu dočekali isplatu svog truda - kaže Brlošić. Većinom su to ratari s područja Đakovštine, iz OBŽ-a, no ima ih i iz Brodsko-posavske i Vukovarsko–srijemske županije. Potraživanja im se kreću od 500 do 500.000 kuna. Potonje potraživanje je na ime braće Petanjak iz Drenja koji su jedini pokušali svoju tražbinu namiriti sudskim putem no… Ratar Mirko Šarić iz Đakova potražuje 23.000 kuna.

– Više ne znam što da mislim o tome. Kako vrijeme prolazi, sve je manja nada da ćemo taj naš novac dobiti, a i te kako bi dobro došao - kaže Šarić.

– Kada zbrojim potraživanje iz Đakovštine od 60.000 kuna s ove godine neisplaćenih 45.000 kuna poticaja, u minusu sam čak 105.000 kuna - žali se ratar iz Budrovaca. Iako su, zbog tolikog protoka vremena i “propuha” u proračunu, mnogi tu isplatu odštete “prekrižili”, ratari kažu da ovaj slučaj-presedan nikada neće zaboraviti.

– Ostat će zapamćen za sva vremena kao jedna odbojnost seljaka prema vlasti, ma tko ju obnašao - Brlošićeva je poruka.