ŽUPANJA – I dok građani već danima obilaze šumarije i iz Uprave šuma Vinkovci s nestrpljenjem iščekuju zeleno svjetlo za početak najavljene prodaje izrađenog ogrjeva po pristupačnoj cijeni od 200 kuna za metar, čini se kako će samo rijetki na taj način uspjeti osigurati drva za zimu.

Početkom srpnja, podsjećamo, upravitelj Zlatko Cegledi najavio je kako Uprava šuma Vinkovci planira dati na natječaj približno 20 tisuća kubika izrađenog ogrjevnog drveta, odnosno približno 30 tisuća metara. “U onom trenutku kada iziđu na cestu, a to će biti ovih dana, građani će moći kupovati u šumariji ne 'preko veze', nego tako da ogrjev kupuju kao i svaku drugu potrepštinu u kućanstvu”, pojašnjavao je Cegledi, i poručivao građanima da se strpe i da nemaju razloga za brigu.

No u međuvremenu situacija se drastično promijenila. Izrađeno ogrjevno drvo komercijala UŠV-a prodala je raznim sindikatima, a za “obične” građane i prodaju u šumarijama preostala je, kako doznajemo, samo zanemariva količina ogrjeva. Drugim riječima, na ogrjev po cijeni od 200 kuna za metar mogu zaboraviti, što će zasigurno izazvati veliki revolt građana, posebice onih koji nisu zaposleni i nisu članovi sindikata, a takvih je najviše. Njima će, doznajemo od Cegledija, od ponedjeljka biti omogućen ulazak u šumu i skupljanje ogrjeva u samoizradi, odnosno ne u komercijalne svrhe, nego za osobne potrebe. Cijena će se kretati od 70 do 100 kuna, ovisno o klasi, a za ulazak u šumu treba uzeti nalog u Šumariji. Količina je za vlastite potrebe i ograničena je po kućanstvu.

Iako Uprava šuma Vinkovci nastoji uvesti red i stati na kraj crnom tržištu i pojedincima koji masno zarađuju na preprodaji ogrjeva, pitanje je kako zaustaviti one koji će i sljedeći tjedan u šumu po drva odlaziti i s nalozima ishođenim na tuđe ime i prezime.

Cegledi upozorava na to da će ogrjev biti sve veći problem. Naime, plinofikacijom Vukovarsko-srijemske županije, pa i spačvanskog bazena, HŠ se našao u problemu kamo s ogrjevom. Kako bi spriječili propadanje i gubitke, pronađena su alternativna rješenja i drvo je usmjereno u proizvodnju energije, čime je problem trajno riješen. U međuvremenu, većina kućanstava zbog sve skupljeg plina odlučila je vratiti se tradicionalnom načinu grijanja na drva, kojih sada nedostaje. Dodatni udarac ogrjevnom drvetu bit će i dvije velike energane koje bi trebale niknuti u Babinoj Gredi i Županji, a koje će “pojesti” šumsku biomasu. Samo će za potrebe tih postrojenja biti potrebno osigurati količinu od 100.000 kubika drvne mase. Ako se zna da UŠP Vinkovci godišnje proizvede ukupno 170.000 kubika, i da je riječ o zadanim količinama, a da sirovinom moraju opskrbiti i ostala postrojenja i lokalne drvoprerađivače, pitanje je hoće li i koliko uopće drva ostati za ogrjev. Marija Lešić Omerović