Prema ocjeni mnogih, propala je i najnovija seljačka buna, a svi njeni “Gubeci” potvrdili kako im i dalje nedostaje više sloge, podrške s terena i djelovanja po onoj narodnoj - prvo ispeci pa reci! Ovo potonje odnosi se na najave o odlasku pješice u metropolu, desant traktorima na nju, o ostanku na punktovima “po cijenu života, do ispunjenja zahtjeva”...
No, poručuju da ovaj put vođa nije bilo – svi su bili ravnopravni, svi su bili odgovorne osobe za prosvjede koji nisu bili prijavljeni. Prvih dana svatko od njih na svome punktu davao je usklađene izjave, no, nakon Velike Gospe, najavljeni još žešći nastavak prosjeda izostao je, prosvjednici su se počeli vraćati kućama – jedni zbog radova u polju, drugi zbog razočarenja razjedinjenošću, treći zbog straha od najavljenih visokih kazni, uz prozivke pojedinih seljačkih vođa da su ustuknuli pred politikom. Za to vrijeme, dobar dio javnosti negoduje zbog blokade prometa, a seljaci ni ovim prosvjedom nisu skinuli stigmu s poticaja, nego su oni i dalje u javnosti ostali “novac od kojeg dobro žive”. A u kakvim imovinskim prilikama žive najpoznatiji seljaci?
Imao ušteđevine, a sada nema ni štednu knjižicu
Najstariji među njima - i prema godinama i prema stažu na seljačkoj i prosvjednoj sceni, Antun Laslo (ZUSSB), iz Satnice Đakovačke, kaže, ima obiteljsku kuću u kojoj je pet članova obitelji, oko 40 k.j. vlastite zemlje, te približno 50 hektara državne u zakupu. “No, gasim svoj OPG i prebacujem ga na mlađeg sina”, kaže. Vozi šest godina staru Škodu Feliciju, a starijeg datuma su, kaže, i četiri traktora, kombajn i druga mehanizacija. “Nikada nisam 'tero' novi traktor, jedino je novija prikolica za đubre”, šali se Laslo i dodaje kako i taj dio imovine prebacuje na sina. Od pokretnina ima i dva konja koji sada vrijede 4.000 eura i zaprežna kola. “Nakon obitelji, ti su mi konji najveća ljubav i ne prodajem ih”, kaže. Dodaje da je na farmi više od 200 krava i vode se na sina. Na upit o primanjima, kaže: “Moja su primanja, zajedno s djecom, ono što dobijemo od rada u poljoprivredi i to podijelimo. No sada, kada se podmire svi troškovi, nemamo što dijeliti, još smo u minusu.” Ušteđevine nema, imao “ju je u ex sistemu, no istopila se, a sada nema ni štednu knjižicu”. Nema dionice. Medije, koji su ovih dana objavili iznose njegovih i poticaja sinova, kaže tužit će, jer nisu točni iznosi. “Navedeni su iznosi u cijelosti isplaćenih poticaja za 2012., a znamo da je njihova isplata umanjena od 37 do 42 posto, za koliko treba umanjiti iznos na moje ime od 23.577, iznos od 257.490 kn na sina Ivana i 314.286 na sina Danijela”, poručuje Laslo.
U 27 godina braka triput na moru
Matija Brlošić (HPK, Brazda), iz Piškorevaca, sa suprugom je vlasnik 100 godina stare kuće, dok je nova kuća na njegovoj majci. Ima 14 hektara vlastite zemlje, u zakupu ima 92 hektara državne i 40-ak hektara privatne, te osam hektara obiteljske zemlje. Vozi devet godina staru Opel Zafiru, a dio voznog parka u dvorištu Brlošićevih je i kćerkina Opel Corsa iz 2010. Posjeduje mehanizaciju nabavne vrijednosti 2,000.000 kuna. “Ušteđevine nemam, kao ni dionica, no imam 500.000 kn kreditnih obveza koje redovno izmirujem”, kaže Brlošić. Ove je godine za proizvodnu 2012. primio 176.000 kn poticaja, a da nije bilo umanjenja bilo bi to 312.000 kn. Kao predsjednik HPK prima naknadu od 4.800 kuna mjesečno no, dodaje, većinom je “pojedu” putni troškovi za potrebe Komore. Brlošić dodaje: “U 27 godina braka samo sam tri puta bio na godišnjem na moru!”
Pranjići voze i tri kamiona
Od kada je prije tri godine osnovana Baranjska brazda, na njezinom je čelu Petar Pranjić iz Novog Čeminca. Prije rata bio je zaposlen na Belju, gdje je dočekao Domovinski rat. Priključio se postrojbama HV-a, a povratkom u Baranju odlučio je intenzivnije baviti se poljoprivredom. Realizirao je kredite, te osnovao obrt Pranjić promet. U poslovima sudjeluju supruga, kći, sin i snaha. Pranjići obrađuju stotinjak hektara zemlje, od čega je 40 u njihovome vlasništvu. Vozi se u Peugeotu Partneru, kupljenom na leasing. Za prijevozničke poslove koriste tri kamiona, od kojih je jedan u njegovom, a dva u sinovljevom vlasništvu. Za dva traktora i kombajn posjeduje sve potrebne priključke. “Imamo New Holland traktor vrijedan 40-ak tisuća eura, traktor Case slične vrijednosti, te kombajn Class, trenutačne vrijednosti 80-ak tisuća eura”, kaže Pranjić.
Seljački vođa iz Zlatne doline Dragutin Dukić, koordinator seljačkih udruga Požeško-slavonske županije, kaže, ima osobni automobil, dva traktora, kuću u Bučju i zemlju. “Poticaj dobivam na 27 hektara, vlastite imam oko 18 ha, dio zemlje obrađujem u zakupu, no, kad se podvuče crta, ukupno obrađujem 58 hektara. Dok sam imao krave, sada ih više gotovo i nemam, jer sam ih rasprodao prošle godine, zbog poznatih problema neplaćanja za mlijeko, primao sam 87.000 kuna poticaja. Kombajn i traktor sam prodao. Krenuo sam, nažalost, u projekt mljekare pa sam mnogo toga izgubio. Krave sam rasprodao kako bih lakše izišao iz te krize. Sada držim krmače i ovce, ali ih ne prijavljujem i na njih ne dižem poticaj. Nisam megaloman da od države tražim poticaje za sve. Ne uzimam ga ni na dio zemlje, iako imam pravo. Vikendicu nemam, a nemam ni vremena za odmor. Imam suprugu i troje djece i svi moramo raditi, nemamo se kada odmarati”, kaže Dukić.
Suzana ŽUPAN/Ivica GETTO/Roberta MESIĆ/Maja MUŠKIĆ
POKROVAC NE PRIJAVLJUJE ZEMLJU JER JE OGORČEN
Najglasniji, vukovarsko-srijemski seljački vođa Tomislav Pokrovac, kaže, imao je limarsko-bravarsku radionicu, a unatrag desetak godina je poljoprivrednik, no OPG je registrirao na suprugu, jer je ona naslijedila zemlju od oca. “Obrađujemo 15-ak ha, imamo četiri krave i nekoliko svinja. Proizvodimo pšenicu, kukuruz i lucernu. Vozim KIA-Sportage, automobil koji smo zajednički kupili supruga i ja. Imam još dva vozila - bagija, koje sam osobno sastavio”, ističe Pokrovac. Na upit o poticajima za 2012., kaže da je dobio samo poticaj na stoku u iznosu od 1.200 kn. “Prije tri godine supruga i ja odlučili smo ne prijaviti zemlju na poticaj, jer smo ogorčeni na situaciju u državi i na Vladu”, zaključuje Pokrovac, dodajući da ništa ne želi od ove države.
“Linić mi je blokirao račun”
- Od imovine imam i blokirani žiro-račun koji mi je zablokirao Linić, a zbog duga od približno 30.000 kn za mirovinsko i zdravstveno osiguranje što sam mislio platiti novcem od pšenice i poticaja, no nisu u cijelosti isplaćeni... Intenzivno se poljoprivredom bavim od 1972., tada sam i kuću napravio. Onda sam obrađivao 60 k.j. zemlje i gotovo cijelu Europu proputovao. Imao sam visoke prinose, a sada sam s tim istim prinosima u dubiozama sa svojom djecom, kao i ostali seljaci. Jer, cijena pšenice je katastrofa, sada trebate 400 kilograma žita za 100 kilograma gnojiva, a prije je bilo 100 kg za 100 kg, uspoređuje prošla i sadašnja vremena Antun Laslo.
Pranjić tvrdi da je zakinut
Petar Pranjić ističe kako će ovu godinu završiti na nuli ili u minusu, što zavisi o šećernoj repi za koju se, zbog suše, pribojava. Što se poticaja tiče, kao i većina ostalih seljaka “zakinut” je, kaže, za 40-ak posto, što znači 40-ak tisuća kuna, pa je lako izračunati i njihov puni iznos.