Slavonika, autocesta najavljivana kao prometna “žila kucavica” kojom će slavonsko-baranjska regija biti povezana s cijelom Europom (koridor 5c) danas leži gotovo pusta. Nema prometa, nema odmorišta, ali nema ni radnika - izgradnja je gotovo zamrla.

Autocesta A5 za naš je kraj najvažniji, ali ne i jedini projekt u Hrvatskoj koji je “zapeo”. Što je i koliko investicija do sada realizirano, odnosno koliko ih stoji, pokazuje registar investicija Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI), koji, istina, kaže kako je realizacija investicija javnih društava u lipnju ove godine bila za 30 posto veća od realizacije u lipnju lani. Ukupno, realizacija investicija s lanjskih je 3,45 milijardi kuna u lipnju narasla na 4,51 milijardu kuna. U prvom polugodištu ove godine javna su društva imala ugovorenih, a nerealiziranih poslova u vrijednosti od 10,3 milijarde kuna.

Hrvatske autoceste u realizaciji trenutačno imaju autocestu A10 od granice s BiH do Metkovića i čvor Ploče - Metković, čiji se završetak planira u listopadu ove godine, kako je i planirano. S druge strane, prema planu ne ide izgradnja autoceste A5, započeta u rujnu 2005. godine, čiji se završetak planira do lipnja 2017. godine. Resorni ministar u lipnju je poručio da dionica od mosta na Dravi do mađarske granice, u sadašnjim uvjetima može dobiti samo profil državne ceste. S druge strane, izgradnja mosta preko Save još nije ni započela.

- Za istok Hrvatske, Slavoniju i Baranju, projekt koridora 5C od vitalnog je prometnog značenja te očekujemo da se rokovi ispoštuju, jer je to naprosto hrvatski prioritet i interes. Znam za namjeru da se od toga odustane i gradi obična državna cesta. Uputili smo nadležnom ministarstvu očitovanje u svezi s tim, uz zahtjev da se poštuje ranije postavljena dinamika. Ja se nadam da će to na takav način biti i odrađeno - jasan je osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić.

Treba reći i kako je usporena i HAC-ova realizacija A1 od Splita do Ploča, u vrijednosti 6,7 milijardi kuna, započeta 2005. godine i koja je trebala biti završena do ovogodišnjeg lipnja.

Hrvatske ceste iduće godine imaju u planu pustiti u promet južnu obilaznicu u Osijeku, započetu u kolovozu 2011., no i taj posao ide sporo. Radovi su nedavno nastavljeni, no i dalje je upitan završetak do proljeća 2014. godine. Kako kaže osječki gradonačelnik Ivica Vrkić, i on je, naprosto po činjenici da je Grad Osijek i dosad bio s izvođačem radova, tvrtkom Osijek-koteks, u nizu poslovnih odnosa, uključen u rješavanje tog problema. “Želim da se postojeće poteškoće u Osijek-koteksu što prije riješe i da se vrate u normalan poslovni ritam. Rješavamo međusobne odnose i podržavamo da se što prije izvuku iz poteškoća, te da završe poslove koje su dogovorili s državom, odnosno Hrvatskim cestama s kojima su i sklopili ugovore”, kaže Vrkić.

U potpunom su zastoju projekt ceste Majdan - Jamani - Klis, započete 2008., koja je u prometu trebala biti ove godine, kao i gradnja ceste D8 Plano - Split, započete također krajem 2008. godine, čiji je planirani rok završetka 2015. godina.

HEP-ov projekt vrijedan 997 milijuna kuna, revitalizacija HE Zakučac, započeta prije devet godina, teče prema planu i treba se završiti krajem 2016. godine. Usporena je pak gradnja 1,7 milijardi kuna vrijedan novi blok u TE Sisak, planiran za lipanj iduće godine. Prema planu ide gradnja akumulacije Čitluk, 18,2 milijuna kuna vrijedna investicija Hrvatskih voda, čiji se završetak planira krajem godine. Gradnja kanalizacijskog sustava u Vukovaru, uz pomoć sredstava Europske unije, planirana je pak za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Kako kaže Željko Sabo, gradonačelnik Vukovara, ubrzo se očekuje i raspisivanje prvih natječaja. Novi trajektni terminal u Zadru, investicija od 1,77 milijardi kuna, predviđa se za svibanj 2014. godine, i njegova gradnja, kaže Centar za praćenje investicija, teče prema planu.

Hoće li graditi LNG terminal na Krku, Vlada će odlučiti nakon što najesen krene u potragu za investitorima i kupcima plina, najavio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Vlada, dodao je, još nije “otpisala” ni gradnju HE Ombla kod Dubrovnika, a što se Plomina C tiče, do početka studenoga čekat će se na potencijalne partnere da dostave svoje obvezujuće ponude za gradnju i upravljanje trećim blokom termoelektrane.