OSIJEK/ZAGREB - Nakon više slučajeva koji su ukazali na rupe u sustavu hitne medicinske pomoći, Ministarstvo zdravlja županijama je ovih dana dostavilo prijedlog da u koncesijske ugovore s doktorima unesu obvezu sudjelovanja u dežurstvu i pripravnosti u djelatnosti hitne medicine.

Ako liječnici pristanu na nove obveze, više se ne bi smjelo događati da hitni pacijent naiđe na zaključana vrata ili da mora čekati da se ekipa hitne pomoći vrati s hitne intervencije. Pitanje je, međutim, koliko će njih pristati na nove ugovore, to više što je Koordinacija liječnika obiteljske medicine (KoHOM) pozvala liječnike da ne potpisuju nove uvjete već se prvo konzultiraju s njom ili s odvjetnikom.

- Pozvali smo naše članove da se ne upuštaju u potpisivanje novih ugovora. Dežurstvo i pripravnost mogu biti dodatne obveze liječnika, ali tek kad se točno definiraju prava i obveze. Svatko će onda odlučiti za sebe, na nametanje novih obveza zbog loše organizacije hitne pomoći ne pristajemo - upozorava Ines Balint, predsjednica KoHOM-a. Ona u svojoj ordinaciji, kaže, uz grupnu praksu i kućne posjete, nema nimalo prostora za preuzimanje dodatne obveze. "Neki kolege možda imaju interesa za to, ali o dežurstvima i pripravnosti moraju odlučiti sami, to ne smije biti nametnuto", tvrdi Balint.

Koliko danas loše funkcionira sustav hitne medicinske pomoći ilustrira nedavnim primjerom iz Samobora, gdje u hitnoj nije bilo liječnika koji bi pregledao ženu s infarktom.

- Muškarac je u dom zdravlja doveo majku s bolovima u prsima, a kako je liječnica hitne bila na terenu, medicinska sestra poslala je ženu u ordinaciju obiteljskog liječnika. On je na sreću prepoznao infarkt i ženi je u roku od pola sata u bolnici ugrađen stent, ali moglo je završiti fatalno, jer je svaka minuta u takvim slučajevima dragocjena - upozorava predsjednica KoHOM-a.

U HZZO-u objašnjavaju kako je jedinicama regionalne samouprave predloženo da u koncesijske ugovore s liječnicima obiteljske medicine unesu obvezu sudjelovanja dežurstva i pripravnosti u djelatnosti hitne medicine jer je zdravstvena zaštita u djelatnosti hitne medicine neophodno potrebna 24 sata, bez obzira na organizacijski oblik koji se pruža. Liječnici obiteljske medicine svojedobno su odbili dežurati kao ispomoć hitnoj pomoći, tvrdeći da oni u postojećem sustavu ne mogu kvalitetno zamijeniti loše ekipirane timove hitne pomoći.

Ministar zdravlja Rajko Ostojić više je puta dopunjavao mrežu hitne u dogovoru s jedinicama lokalne samouprave, ali se i dalje događa da pacijenti umiru pred vratima hitne pomoći jer su sve raspoložive ekipe na terenu. Liječnik obiteljske medicine dr. Mario Malnar, koji inače praksu obavlja u Retkovcima , upozorava kako je država uložila golem novac u reformu hitne pomoći i sada kada je shvatila da je to loše napravila, želi da ju obiteljski liječnici spašavaju. “Niti su osigurali punktove za dežurstva, niti su spremni dati opremu, niti žele osigurati liječnika od moguće pogreške, ali mi bismo trebali pristati na takav prijedlog. Nećemo! Ako žele hitna dežurstva, neka to i plate i javit će im se ljudi sa svih strana. No, oni ne žele platiti, a žele nam dati još posla. U Norveškoj liječnik obiteljske medicine dnevno ima 20 pacijenata, a ja ih imam 100. Ne znam kada bismo mi to uopće trebali živjeti. Ministar zdravlja je isto liječnik, kao i brojni političari, pa evo neka ministar dežura u ordinaciji samo jedan dan u godini, ja ću odmah dva”, poručio je Malnar.