Malo koji grad može se pohvaliti tolikim komparativnim prednostima koje mu pruža zemljopisni položaj kao što je to Županja. Smještena na krajnjem istoku Hrvatske, na tromeđi sa Srbijom i BiH, uz rijeku Savu, čvorište je glavnih cestovnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug.

S jedne strane omeđena autocestom koja povezuje Europu s Bliskim istokom, a s druge cestovnim mostom koji je ujedno i međudržavni granični prijelaz prema BiH, kojeg godišnje prijeđe više od šest milijuna osoba i približno dva milijuna vozila. A kada se 1. srpnja, točno u ponoć, na graničnom prijelazu uz hrvatski državni barjak zavijorila i plava zastava s 12 zlatnih zvjezdica, Županja je stala na vrata Europe. Tom povijesnom trenutku nazočio je i čelni čovjek grada Davor Miličević, koji će ostati upamćen kao gradonačelnik koji je Županju uveo u veliku obitelj europskih zemalja i asocijaciju od koje mnogo očekuje.

A upravo su radna mjesta ono što Županji i njenim građanima najviše treba. Još se osjećaju posljedice propasti Županjske banke i potpunog sloma gospodarstva koje je do tada bilo jedno od najjačih u tom dijelu Slavonije. Prema principu domino-efekta uslijedio je val stečajeva, ljudi su masovno završavali na ulici, a samu situaciju najbolje je oslikavala ploča na ulazu u grad na kojoj je ispod napisa 'grad Županja', netko dopisao - selo u stečaju! Županja je danas daleko od tog neslavnog epiteta, u što se može uvjeriti svaki putnik namjernik koji prošeta gradom, prođe pokraj spomenika poginulim braniteljima, uz lijepo uređeni gradski park, obiđe Spomen-stadion prve nogometne lopte i Spomenik reketu, prošeta središnjim gradskim trgom i uputi se prema Gradskoj knjižnici, ckrvi sv. Ivana Krstitelja, Gradskom muzeju i savskoj šetnici na jednoj, ili kružnom toku na drugoj strani. U strogom središtu, između pločnika, betona i svih velebnih zdanja moderne gradnje i urbanizacije ističe se Etno Pub i Buffet Štagalj. Nekada je na tome mjestu bilo obiteljsko gazdinstvo Lončarevića, a sadašnji vlasnici stare su štaglje preuredili, pritom pazeći da vanjski izgled ostane nepromijenjen. Objekti su građeni od stare cigle, zidovi u unutrašnjosti tehnikom maza, kako se to nekada radilo na šokačkim gazdinstvima, a posebna pozornost posvećena je okolišu pa se tako ispred terase koja sliči nekadašnjim sjenicama nalazi malo jezero s lopočima i neobičnim ribama, lavandom i drugim rijetkim raslinjem. Tu se može kušati i najbolji fiš u gradu poznatog i priznatog majstora Zdenka Kružljaka. A za sve ljubitelje tradicije, starih šokačkih običaja i jela koje su nekada pripremali naši stari, Županja je bez ikakve dileme pravi izbor! Turistička zajednica postala je prepoznatljiva prema projektima koji su ime Županje ponijeli i izvan granica Lijepe Naše i privukli brojne posjetitelje.

Županja je i grad prvog igranja nogometa i tenisa u RH, grad Šokačkog sijela, kulena, rakije, tamburaša, grad megapopularne Opće opasnosti i vrckave Ire iz Colonije...

Posljednjih su godina u gradu vidljivi značajni pomaci, iako je to još daleko od gospodarskih i drugih potencijala kojima raspolaže. Od 12 tisuća stanovnika, na evidenciji županjske ispostave Zavoda za zapošljavanje nalazi približno 1.700 osoba.

- Ljudima treba posao, treba im omogućiti da rade i privređuju, osiguraju egzistenciju svojim obiteljima. I tada će nam svima biti bolje, bit ćemo ispunjeniji i zadovoljniji, sukus je onoga što građani s kojima smo razgovarali misle o svome gradu, o prednostima i nedostacima života u Županji.

Svi oni redom hvale kozmetičke promjene koje nedvojbeno imaju veliki značaj i i te kako stvaraju pravu i lijepu sliku grada, ali i ukazuju na ono što bi trebalo učiniti i bez čega neće biti napretka. Hrvatska turistička zajednica lani je Županji dodijelila priznanje Zeleni cvijet s brončanim znakom za osvojeno 3. mjesto u kategoriji najuređenijih mjesta od 10.000 do 30.000 stanovnika, što je svakako veliko priznanje.

- Nadamo se da nas sada, kada smo u Europskoj uniji, investitori više neće zaobilaziti i da će se gospodarstvo napokon pomaknuti s mrtve točke, nakon dugo vremena izgradit će se neki novi pogon i tvornica koja će nama mladima pružiti šansu da radimo i tako ne moramo odlaziti trbuhom za kruhom ili, kako to naš premijer zgodno kaže, odlaziti mozgom za kruhom. Nakon završetka fakulteta voljela bih u Županji ostati, živjeti i raditi, rekla nam je Martina, studentica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

Ulaskom Hrvatske u EU otvaraju se nova tržišta i pred svima su veliki izazovi, a hoće li ih i koliko tko znati iskoristiti, vidjet će se.

U SDF Žetelicama, čiji kombajni žanju polja diljem svijeta, ističe tehnički direktor Damir Kobaš, ulazak u EU pozitivno će se odraziti na poslovanje tvornice i donijet će brojne prednosti. I u Sladorani su, doznajemo od predsjednika Uprave Luke Burilovića, spremni za tržišnu utakmicu koja ih ondje čeka, iako im je EU već u startu ograničila proizvodnju šećera, smanjila proizvodnu kvotu, a samim tim i prihode. Svoju poziciju na tržištu EU dodatno će ojačati sa strateškim partnerom koji će uskoro ući u vlasničku strukturu tvornice. Najveća poljoprivredna zadruga u županjskom kraju Napredak, obavila je pripreme i poslovanje uskladila s europskim standardima.

- Spremni smo za nove poslovne izazove, proširuje nam se tržište, što se tiče i dobavljača i kupaca, otvaraju brojne mogućnosti i vjerujem da ćemo to znati iskoristiti, ističe direktor Marko Bačić.

A građani baš i nemaju prevelika očekivanja. Jedino što žele jesu radna mjesta, ali i to da i dalje mogu nesmetano odlaziti u prekogranični šoping i uštedjeti koju kunu. Kao najveću prednost zemljopisnog položaja grada u kojem žive ističu blizinu bosanske Posavine koja već godinama “duvani” ne samo Županjce, nego i velik broj Slavonaca, odijeva ih, opskrbljuje raznim potrepštinama, a sve jer se ondje kupuje znatno jeftinije nego kod nas.

- Sve je isto kao i do sada. Prvo šoping, a onda na ćevape! Jedino što se od 1. srpnja promijenilo i što nam ide u prilog jest to što je povećan limit vrijednosti robe koju iz Bosne možemo unijeti u Hrvatsku bez carine i PDV-a, umjesto dosadašnjih 1.000 kuna, sada je to 300 eura po putniku. No, problem je u tome što roba ne smije biti kupljena u naseljima u pograničnom pojasu, kamo pripada Orašje, nego u onima koja su udaljena više od pet kilometara od granice, što moramo dokazati računom. Ako kupujemo u pograničnom području limit je 300 kuna, ističe Ana Lenić.

I Stanko Kružljak iz Županje redovito odlazi u prekogranični šoping. Susreli smo ga na izlazu iz trgovačkog centra Bingo, nedaleko od graničnog prijelaza.

- Isplati se ovdje kupovati cigarete, pivo, Vegetu, deterdžente... Sve je osjetno jeftinije. Vidjet ću hoće li biti kakvih problema na graničnom prijelazu i hoće li kontrola biti stroža, jer prvi put sam došao u šoping od ulaska Hrvatske u EU, ističe Kružljak.

- Pozivam građane da budu oprezni i prilikom zamjene novca otvore četvore oči. U mjenjačnici u sklopu Binga mijenjao sam kune u marke, a kada sam došao na kasu blagajnica mi nije htjela primiti novčanicu od 50 KM, ustvrdivši da je oštećena. U mjenjačnici su me pokušavali uvjeriti da mi je oni nisu dali i nisu je htjeli zamijeniti, tako da sam morao u Orašje u banku, požalio nam se sugovornik.

A i susjedno Orašje, koje s pravom nosi naziv 'Vrata Bosne', nastojat će maksimalno iskoristiti ulazak Hrvatske u EU. Položaj općine osigurava joj dobru komunikacijsku povezanost – od Sarajeva je udaljeno 200 km, Tuzle 75 km, Zagreba 250 km, Beograda 150 km, a od autoceste Zagreb - Beograd svega 12 kilometara. Zbog svoga položaja ta je posavska općina atraktivna za sva gospodarska kretanja, protok robe, ljudi i dobara. U Orašju je sagrađen i moderan srednjoškolski centar, primjer škole 21. stoljeća. Ondje je i sjedište Centra studiranja pri Sveučilištu Mostar s gotovo 2.000 studenata Ekonomskog, Pravnog i Filozofskog fakulteta, Visoke zdravstvene škole i PMF-a. Među studentima je sve više mladih iz Hrvatske koji preko granice odlaze i u potrazi za dobrom zabavom. “Ma u Orašju vam je život! Ludi provod do jutarnjih sati ondje vam je zajamčen. U tamošnjim lokalima koji redovito ugošćuju poznata imena bogate folk-scene redoviti smo posjetitelji, može se bez problema pušiti, nitko vas ni u čemu ne ograničava i za razliku od Županje i njene učmalosti, u Bosni je drugi život, ma brija do jaja! Najveći je problem vratiti se kući i prijeći granicu, ali do sada nismo imali problema”, rekao nam je Goran, koji je vrlo vješto izbjegao objektiv našeg fotoaparata. “Ma ni slučajno! Samo mi još trebaju i reklame po novinama, pa i ovako se jedva uspijevam obraniti od žena koje mi neprestalno ulijeću”, branio se naš sugovornik. A Županjci ovih vrelih dana u Orašje masovno odlaze i zbog uživanja u bazenskom kompleksu na 35 tisuća četvornih metara, s brojnim popratnim sadržajima. Nije im problem sjesti na bicikl i polako preko granice. Najpoznatija lokacija koju mladi rado posjećuju je Club S & Pool, diskoklub s bazenom koji stanovnici Orašja nazivaju posavskim Zrćem, a posebna mu je atrakcija što organizira i poznata noćna kupanja. A kakav je život u Bosni odlučila je ovih dana provjeriti i egzotična iguana, kućni ljubimac mladog umjetnika Vinka iz Gradišta pokraj Županje. Maza je prije desetak dana napustila teritorij EU, preplivala Savu i ilegalno ušla u Bosnu, a za petogodišnjim, 120 centimetara dugim bjeguncem, još uvijek se traga! Županjci se šale da je iguana iz Europske unije pobjegla glavom bez obzira. Nadamo se da i oni neće slijediti njezin primjer...