Magazin
ŽUPANJA JUČER, DANAS, SUTRA:

Grad na vratima EU još čeka svojih pet minuta
Objavljeno 10. kolovoza, 2013.

Malo koji grad može se pohvaliti tolikim komparativnim prednostima koje mu pruža zemljopisni položaj kao što je to Županja. Smještena na krajnjem istoku Hrvatske, na tromeđi sa Srbijom i BiH, uz rijeku Savu, čvorište je glavnih cestovnih prometnih pravaca u smjeru zapad-istok i sjever-jug.

S jedne strane omeđena autocestom koja povezuje Europu s Bliskim istokom, a s druge cestovnim mostom koji je ujedno i međudržavni granični prijelaz prema BiH, kojeg godišnje prijeđe više od šest milijuna osoba i približno dva milijuna vozila. A kada se 1. srpnja, točno u ponoć, na graničnom prijelazu uz hrvatski državni barjak zavijorila i plava zastava s 12 zlatnih zvjezdica, Županja je stala na vrata Europe. Tom povijesnom trenutku nazočio je i čelni čovjek grada Davor Miličević, koji će ostati upamćen kao gradonačelnik koji je Županju uveo u veliku obitelj europskih zemalja i asocijaciju od koje mnogo očekuje.

NOGOMET, TENIS, TAMBURE...

A upravo su radna mjesta ono što Županji i njenim građanima najviše treba. Još se osjećaju posljedice propasti Županjske banke i potpunog sloma gospodarstva koje je do tada bilo jedno od najjačih u tom dijelu Slavonije. Prema principu domino-efekta uslijedio je val stečajeva, ljudi su masovno završavali na ulici, a samu situaciju najbolje je oslikavala ploča na ulazu u grad na kojoj je ispod napisa 'grad Županja', netko dopisao - selo u stečaju! Županja je danas daleko od tog neslavnog epiteta, u što se može uvjeriti svaki putnik namjernik koji prošeta gradom, prođe pokraj spomenika poginulim braniteljima, uz lijepo uređeni gradski park, obiđe Spomen-stadion prve nogometne lopte i Spomenik reketu, prošeta središnjim gradskim trgom i uputi se prema Gradskoj knjižnici, ckrvi sv. Ivana Krstitelja, Gradskom muzeju i savskoj šetnici na jednoj, ili kružnom toku na drugoj strani. U strogom središtu, između pločnika, betona i svih velebnih zdanja moderne gradnje i urbanizacije ističe se Etno Pub i Buffet Štagalj. Nekada je na tome mjestu bilo obiteljsko gazdinstvo Lončarevića, a sadašnji vlasnici stare su štaglje preuredili, pritom pazeći da vanjski izgled ostane nepromijenjen. Objekti su građeni od stare cigle, zidovi u unutrašnjosti tehnikom maza, kako se to nekada radilo na šokačkim gazdinstvima, a posebna pozornost posvećena je okolišu pa se tako ispred terase koja sliči nekadašnjim sjenicama nalazi malo jezero s lopočima i neobičnim ribama, lavandom i drugim rijetkim raslinjem. Tu se može kušati i najbolji fiš u gradu poznatog i priznatog majstora Zdenka Kružljaka. A za sve ljubitelje tradicije, starih šokačkih običaja i jela koje su nekada pripremali naši stari, Županja je bez ikakve dileme pravi izbor! Turistička zajednica postala je prepoznatljiva prema projektima koji su ime Županje ponijeli i izvan granica Lijepe Naše i privukli brojne posjetitelje.

Županja je i grad prvog igranja nogometa i tenisa u RH, grad Šokačkog sijela, kulena, rakije, tamburaša, grad megapopularne Opće opasnosti i vrckave Ire iz Colonije...

TREBA IM POSAO

Posljednjih su godina u gradu vidljivi značajni pomaci, iako je to još daleko od gospodarskih i drugih potencijala kojima raspolaže. Od 12 tisuća stanovnika, na evidenciji županjske ispostave Zavoda za zapošljavanje nalazi približno 1.700 osoba.

- Ljudima treba posao, treba im omogućiti da rade i privređuju, osiguraju egzistenciju svojim obiteljima. I tada će nam svima biti bolje, bit ćemo ispunjeniji i zadovoljniji, sukus je onoga što građani s kojima smo razgovarali misle o svome gradu, o prednostima i nedostacima života u Županji.

Svi oni redom hvale kozmetičke promjene koje nedvojbeno imaju veliki značaj i i te kako stvaraju pravu i lijepu sliku grada, ali i ukazuju na ono što bi trebalo učiniti i bez čega neće biti napretka. Hrvatska turistička zajednica lani je Županji dodijelila priznanje Zeleni cvijet s brončanim znakom za osvojeno 3. mjesto u kategoriji najuređenijih mjesta od 10.000 do 30.000 stanovnika, što je svakako veliko priznanje.

- Nadamo se da nas sada, kada smo u Europskoj uniji, investitori više neće zaobilaziti i da će se gospodarstvo napokon pomaknuti s mrtve točke, nakon dugo vremena izgradit će se neki novi pogon i tvornica koja će nama mladima pružiti šansu da radimo i tako ne moramo odlaziti trbuhom za kruhom ili, kako to naš premijer zgodno kaže, odlaziti mozgom za kruhom. Nakon završetka fakulteta voljela bih u Županji ostati, živjeti i raditi, rekla nam je Martina, studentica Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku.

Ulaskom Hrvatske u EU otvaraju se nova tržišta i pred svima su veliki izazovi, a hoće li ih i koliko tko znati iskoristiti, vidjet će se.

PREDNOST JE I BLIZINA BOSNE

U SDF Žetelicama, čiji kombajni žanju polja diljem svijeta, ističe tehnički direktor Damir Kobaš, ulazak u EU pozitivno će se odraziti na poslovanje tvornice i donijet će brojne prednosti. I u Sladorani su, doznajemo od predsjednika Uprave Luke Burilovića, spremni za tržišnu utakmicu koja ih ondje čeka, iako im je EU već u startu ograničila proizvodnju šećera, smanjila proizvodnu kvotu, a samim tim i prihode. Svoju poziciju na tržištu EU dodatno će ojačati sa strateškim partnerom koji će uskoro ući u vlasničku strukturu tvornice. Najveća poljoprivredna zadruga u županjskom kraju Napredak, obavila je pripreme i poslovanje uskladila s europskim standardima.

- Spremni smo za nove poslovne izazove, proširuje nam se tržište, što se tiče i dobavljača i kupaca, otvaraju brojne mogućnosti i vjerujem da ćemo to znati iskoristiti, ističe direktor Marko Bačić.

A građani baš i nemaju prevelika očekivanja. Jedino što žele jesu radna mjesta, ali i to da i dalje mogu nesmetano odlaziti u prekogranični šoping i uštedjeti koju kunu. Kao najveću prednost zemljopisnog položaja grada u kojem žive ističu blizinu bosanske Posavine koja već godinama “duvani” ne samo Županjce, nego i velik broj Slavonaca, odijeva ih, opskrbljuje raznim potrepštinama, a sve jer se ondje kupuje znatno jeftinije nego kod nas.

- Sve je isto kao i do sada. Prvo šoping, a onda na ćevape! Jedino što se od 1. srpnja promijenilo i što nam ide u prilog jest to što je povećan limit vrijednosti robe koju iz Bosne možemo unijeti u Hrvatsku bez carine i PDV-a, umjesto dosadašnjih 1.000 kuna, sada je to 300 eura po putniku. No, problem je u tome što roba ne smije biti kupljena u naseljima u pograničnom pojasu, kamo pripada Orašje, nego u onima koja su udaljena više od pet kilometara od granice, što moramo dokazati računom. Ako kupujemo u pograničnom području limit je 300 kuna, ističe Ana Lenić.

I Stanko Kružljak iz Županje redovito odlazi u prekogranični šoping. Susreli smo ga na izlazu iz trgovačkog centra Bingo, nedaleko od graničnog prijelaza.

- Isplati se ovdje kupovati cigarete, pivo, Vegetu, deterdžente... Sve je osjetno jeftinije. Vidjet ću hoće li biti kakvih problema na graničnom prijelazu i hoće li kontrola biti stroža, jer prvi put sam došao u šoping od ulaska Hrvatske u EU, ističe Kružljak.

- Pozivam građane da budu oprezni i prilikom zamjene novca otvore četvore oči. U mjenjačnici u sklopu Binga mijenjao sam kune u marke, a kada sam došao na kasu blagajnica mi nije htjela primiti novčanicu od 50 KM, ustvrdivši da je oštećena. U mjenjačnici su me pokušavali uvjeriti da mi je oni nisu dali i nisu je htjeli zamijeniti, tako da sam morao u Orašje u banku, požalio nam se sugovornik.

STUDIRANJE I ZABAVA U ORAŠJU

A i susjedno Orašje, koje s pravom nosi naziv 'Vrata Bosne', nastojat će maksimalno iskoristiti ulazak Hrvatske u EU. Položaj općine osigurava joj dobru komunikacijsku povezanost – od Sarajeva je udaljeno 200 km, Tuzle 75 km, Zagreba 250 km, Beograda 150 km, a od autoceste Zagreb - Beograd svega 12 kilometara. Zbog svoga položaja ta je posavska općina atraktivna za sva gospodarska kretanja, protok robe, ljudi i dobara. U Orašju je sagrađen i moderan srednjoškolski centar, primjer škole 21. stoljeća. Ondje je i sjedište Centra studiranja pri Sveučilištu Mostar s gotovo 2.000 studenata Ekonomskog, Pravnog i Filozofskog fakulteta, Visoke zdravstvene škole i PMF-a. Među studentima je sve više mladih iz Hrvatske koji preko granice odlaze i u potrazi za dobrom zabavom. “Ma u Orašju vam je život! Ludi provod do jutarnjih sati ondje vam je zajamčen. U tamošnjim lokalima koji redovito ugošćuju poznata imena bogate folk-scene redoviti smo posjetitelji, može se bez problema pušiti, nitko vas ni u čemu ne ograničava i za razliku od Županje i njene učmalosti, u Bosni je drugi život, ma brija do jaja! Najveći je problem vratiti se kući i prijeći granicu, ali do sada nismo imali problema”, rekao nam je Goran, koji je vrlo vješto izbjegao objektiv našeg fotoaparata. “Ma ni slučajno! Samo mi još trebaju i reklame po novinama, pa i ovako se jedva uspijevam obraniti od žena koje mi neprestalno ulijeću”, branio se naš sugovornik. A Županjci ovih vrelih dana u Orašje masovno odlaze i zbog uživanja u bazenskom kompleksu na 35 tisuća četvornih metara, s brojnim popratnim sadržajima. Nije im problem sjesti na bicikl i polako preko granice. Najpoznatija lokacija koju mladi rado posjećuju je Club S & Pool, diskoklub s bazenom koji stanovnici Orašja nazivaju posavskim Zrćem, a posebna mu je atrakcija što organizira i poznata noćna kupanja. A kakav je život u Bosni odlučila je ovih dana provjeriti i egzotična iguana, kućni ljubimac mladog umjetnika Vinka iz Gradišta pokraj Županje. Maza je prije desetak dana napustila teritorij EU, preplivala Savu i ilegalno ušla u Bosnu, a za petogodišnjim, 120 centimetara dugim bjeguncem, još uvijek se traga! Županjci se šale da je iguana iz Europske unije pobjegla glavom bez obzira. Nadamo se da i oni neće slijediti njezin primjer...

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ

U strogom središtu, između betona i svih zdanja moderne izgradnje i urbanizacije, ističu se Etno Pub i Buffet Štagalj...

Županja je grad prvog igranja nogometa i tenisa u RH, a osim kulena, rakije, tamburaša, i grad popularne Opće opasnosti, te Ire iz Colonije...

NOVI IZGLED
Do promjene novim urbanim licem

Županja je u proteklih nekoliko godina doslovce svanula i dobila svoj prepoznatljiv izgled. Središte grada je lijepo uređeno, sagrađeni su nogostupi, novi trg, mnogo je uloženo i u komunalnu infrastrukturu. Županja je konačno izišla na Savu, uređena je lijepa šetnica na nasipu u kojoj građani svakodnevno uživaju. Jednostavno rečeno, dobila je sve one urbane sadržaje kakvim se mogu podičiti i mnogo veći i napredniji gradovi.

RIJEČ PRVOG ČOVJEKA
Velika očekivanja od Europske unije

Gradonačelnik Miličević uvjeren je da je mali grad s velikim potencijalima napokon dočekao svojih pet minuta. “Komparativne prednosti Županje dolaze na naplatu. Geostrateški položaj otvara brojne mogućnosti, na vratima smo EU, postajemo atraktivni ulagačima iz susjednih država koji će kod nas imati određene bonuse i vrlo brzo očekujem konkretne aktivnosti i otvaranje novih radnih mjesta”, optimističan je Miličević.

Možda ste propustili...

EUROPSKE PERSPEKTIVE: OGNIAN ZLATEV, VODITELJ PREDSTAVNIŠTVA EK-A U HRVATSKOJ

Europska unija snažno štiti svoju pravnu stečevinu i demokratske standarde

DAVOR ŠTERN BIVŠI MINISTAR GOSPODARSTVA I STRUČNJAK ZA ENERGETIKU

Sve što se zbiva posljedica je nedovoljno osmišljene energetske politike

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana