ŽUPANJA – Ulazak Hrvatske u EU pruža brojne mogućnosti i donosi nove izazove, europski fondovi puni su novca koji treba znati povući, iskoristiti i osigurati predispozicije za bolju budućnost. Svjesni su toga i u Vukovarsko-srijemskoj županiji jer upravo u europskom novcu vide šansu za spas slavonskog sela i seljaka. U Upravnom odjelu za poljoprivredu odlučili su pokucati na vrata svih potencijalnih korisnika u poljoprivredi, odnosno seoskom prostoru, informirati ih kako ideju pretvoriti u kvalitetan projekt i kako povući novac iz fondova za ruralni razvoj EU-a.

- Naša nakana je da svako poljoprivredno gospodarstvo, pa i svaki aspekt seoske ekonomije bude upoznat sa sadržajem prijedloga programa mjera za ruralni razvoj. Neka se svatko očituje u smislu je li mu to prihvatljivo i ukaže što bi se eventualno trebalo izmjeniti ili dopuniti i koja su njegova realna očekivanja od europske unije - pojašnjava pročelnik Andrija Matić.

Program mjera ruralnog razvoja donosi se za razdoblje od sedam godina i vrlo je važno da se prepozna potencijal malih i srednjih gospodarstava jer riječ je o novcu namijenjenom selu i seljaku, a ne velikim i kapitalno sposobnim igračima.

- Razgovarat ćemo sa svima, sve s ciljem da potencijalni korisnici prepoznaju predložene mjere, polemizirat ćemo, nastojati utjecati na njihove izmjene i dopune i na kraju krajeva privoliti ih na promišljanje kako funkcionirati u seoskom prostoru u sljedećih sedam godina - ističe Matić.

Upozorava na to kako je mišljenje s terena vrlo važno jer je riječ o 333 milijuna eura koji stoje na raspolaganju kroz fond ruralnog razvoja. Matić naglašava da je u pitanju novac koji treba iskoristiti i pametno potrošiti i osigurati opstanak hrvatskog sela i hrvatskog seljaka pa je tako nužno da program bude prihvatljiv malim i srednjim gospodarstvima, a ne velikima.

– Treba napomenuti da većina mjera koje su u programu ruralnog razvoja ne moraju biti i nisu čiste investicije jer za njih običan seljak nema novca, nego je tu i promjena svijesti, načina proizvodnje, prilagodba i usklađenje s europskim standardima, neke agrookolišne mjere, odnosno niz zanimljivih sitnih stvari koje većina ljudi voli i koje su im bitne, ali ih nisu imali priliku do sada realizirati - pojašnjava Matić.

– Imamo realnih problema kako koristiti novac koji je do sada bio dostupan preko SAPARD-a i IPARD-a i vidio sam da to baš i ne ide dobro. Dakle, naša je obveza ne samo izvijestiti nego i omogućiti korisnicima da im taj novac bude, takoreći lako dostupan, što znači da im ne predstavljaju financijski ili administrativni napor - pojašnjava Matić.

Oko 30 osoba svakodnevno je na terenu i obilazi poljoprivredna gospodarstva, razgovara s vlasnicima i bilježi njihove ideje vezane za gospodarenje u budućnosti. U Upravnom odjelu za poljoprivredu nadaju se kako će do kraja kolovoza uspjeti dobiti sve informacije i doznati kakvo je većinsko raspoloženje seljaka u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Na temelju utvrđenog stanja pokušat će utjecati na ministartvo i nadležna tijela, tražiti donošenje prihvatljivog programa, odnosno da se raspoloženje hrvatskog seljaka u smislu njegovog očekivanja ugradi u mjere za ruralni razvoj jer ovo što se sad definira, ostaje do 2010. godine.