Ekonomija
RAVNATELJICA HRVATSKE AGENCIJE ZA HRANU

Hrvatska je izgradila učinkovit i vrlo jak sustav sigurnosti hrane
Objavljeno 31. srpnja, 2013.

Ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, sa sjedištem u Osijeku, nedavno je postala Andrea Gross-Bošković.

Svaka zemlja nastoji imati učinkovit program sigurnosti hrane. Ima li ga Hrvatska?

- Usklađivanjem zakonodavstva s pravnom stečevinom EU u području sigurnosti hrane te prilagođavanjem zadanog okvira našim uvjetima i organizaciji sustava Hrvatska je izgradila učinkovit sustav sigurnosti hrane. Međutim, treba reći da se u Hrvatskoj oduvijek vodila velika briga o kvaliteti i zdravstvenoj ispravnosti hrane i zaštiti zdravlja građana vezano uz bolesti podrijetlom od hrane. Razlika između prijašnjeg načina rada i ovog s kojim smo se uskladili preko Zakona o hrani u tome je što je prijašnji bio tradicionalan, što znači da se temeljio na ispitivanjima gotovog proizvoda i u tom smislu imao određena ograničenja, koja su se očitovala u velikom broju analiza gotovog proizvoda, automatski i u skupoći analitičkih postupaka, te retrospektivnost stanja. Novi koncept, koji se temelji na kontroli hrane tijekom cijelog proizvodnog procesa i identifikaciji potencijalnih rizika u svakoj fazi, omogućuje ranije reagiranje u slučaju rizika podrijetlom od hrane, a samim tim bolju i učinkovitiju zaštitu zdravlja potrošača.

Od 1. srpnja primjena svih europskih propisa

Je li Hrvatska donijela nacionalnu strategiju o sigurnosti hrane? Ako jest, što ona sadržava, ili pak ako nije, što bi ona trebala sadržavati?

- Sigurnost hrane strateško je pitanje svake zemlje, pa tako i Republike Hrvatske. O tome dobrim dijelom ovisi i zdravlje i sigurnost potrošača. Zatvaranjem pregovaračkog poglavlja 12 – Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika preuzeto je zakonodavstvo u ovom području, koje obuhvaća pitanja sigurnosti hrane od polja do stola, čime se Hrvatska jasno opredijelila za moderan i preventivan sustav utemeljen na analizi rizika. Strategija sigurnosti hrane implementirana je kroz praksu, i to je vrlo značajno, o čemu svjedoče i brojna izvješća FVO misije DG SANCO-a, koja kontinuirano, niz godina, prati stanje u tom području. Da pojasnim, DG SANCO glavni je ured pri Europskoj komisiji za zdravlje i potrošače, u okviru kojeg je i Ured za veterinarstvo i hranu - FVO. Rezultati napretka našeg sustava u području sigurnosti hrane evidentni su i mjerivi. Iz toga je vidljivo da je strategija sigurnosti hrane jasna, koordiniranost apsolutno postoji i Hrvatska ima jasnu viziju kojim smjerom treba ići.

Zbog čega je Hrvatska već nekoliko puta do sada mijenjala Zakon o hrani?

- Aktualni zakon o hrani, koji je donesen prije nepunih mjesec dana, potpuno je usklađen sa zakonodavstvom EU. No, ako krenemo od početka, od 2003. godine i prvog zakona o hrani, treba reći da je i on velikim dijelom bio usklađen s Europskom uredbom 178/2002 u smislu zahtjeva za sigurnošću hrane, međutim, u organizacijskom se smislu nešto razlikovao. Drugi zakon, iz 2007., bio je potpuno usklađen s Uredbom 178/2002, i sadržajno i operativno, međutim, kako smo od dana ulaska u EU morali početi primjenu europskih propisa, taj je zakon trebalo uskladiti na način da preuzimamo i primjenjujemo sve odrednice Europske uredbe, njih ne ponavljamo u Zakonu, ali Zakonom definiramo organizaciju i podjelu nadležnosti na nacionalnoj razini. Dakle, između zakona iz 2007. i 2013. nema znatnijih izmjena u njegovoj biti, već samo u tehničkom smislu.

Sigurnost hrane nema granica

Neki tvrde da je taj zakon pun propusta. Ima li pojava kršenja ili neprovođenja Zakona o hrani u Hrvatskoj, ako ima, je li to učestala pojava i na što se to najviše odnosi?

- Kao što sam već spomenula, Zakon je usklađen s onim europskim. I iako načelno pozdravljam kritičko razmišljanje, imam osjećaj da se tu radi o onoj staroj „trava je uvijek zelenija u tuđem vrtu“, jer hrvatski je zakonodavni okvir precizan i jasan. Također on ima vrlo jasne prekršajne odredbe koje se tiču subjekata u poslovanju s hranom i njihovog eventualnog nepoštovanja zakonskih odredbi. Kontrola stanja na tržištu nije u domeni djelovanja HAH-a, ali vjerujem da su gruba kršenja uistinu stvar prošlosti.

Hrvatska je 1. srpnja zakoračila na tržište sa 100 puta više potrošača nego što ih sama ima. Trebaju li naši građani biti zbog toga zabrinuti, jer mnogi tvrde da će stara EU sada početi prazniti davno napunjena skladišta?

- Nema razloga za skepticizam. Na području EU postoje visoki standardi sigurnosti hrane i oni su ujednačeni na cijelom njezinom teritoriju, pa tako i kod nas. Ujednačenost je propisana i ona je apsolutni imperativ, a sve s ciljem postizanja slobode kretanja roba i usluga te funkcioniranja jedinstvenog tržišta Europske unije. Na otvaranje tržišta treba gledati kao na pozitivnu stvar i iz perspektive potrošača i proizvođača. Vezano uz samu sigurnost hrane, i nedavni europski incidenti u tom području pokazao je da sigurnost hrane nema granica. Bili smo svjedoci da brzim protokom informacija te prije svega procesom globalizacije, ono što se dogodi, primjerice, u Njemačkoj, postaje u istom trenutku bitno u Hrvatskoj, bila ona članica EU ili ne bila. Možda je zanimljivo istaknuti da je veliko istraživanje HAH-a, provedeno na reprezentativnom uzorku građana RH od 1.000 ispitanika 2011. godine, pokazalo da je tada tek nešto više od trećine ispitanika smatralo da će se razina sigurnosti hrane u Hrvatskoj povećati s ulaskom Hrvatske u EU. Bit će zanimljivo pratiti je li se stav građana promijenio s ulaskom u EU, jer, koliko je važno stvarno stanje, važna je i njihova percepcija rizika općenito. To je važno stoga što, poznavajući percepciju građana vezano uz rizike podrijetlom od hrane, možemo razumjeti njihovo ponašanje, pa onda i na njega djelovati.

Zdenka RUPČIĆ

Andrea Gross-Bošković rođena je Zagrepčanka, udana i majka troje djece, u dobi od 10 do 15 godina. No, budući da je, kako ističe, najveći dio života provela u Đakovu, osjeća se Đakovčankom. Završila je Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu i diplomirala na dva smjera – prehrambenoj tehnologiji i biotehnologiji. “Bio je to moj mladenački revolt zbog nemogućnosti prebacivanja s jednog smjera na drugi, a što se od mene očekivalo, odnosno tražilo, vis-a-vis stipendije koju sam dobivala. To vjerojatno pokazuje i određenu karakternu crtu, ali nikada nisam zbog toga požalila. Dapače, mislim da mi je to otvorilo nove vidike u stručnom smislu. Trenutačno sam pri kraju doktorskog studija na PTF-u u Osijeku. Od samog osnutka dio sam tima Hrvatske agencije za hranu. Najduže sam radila kao voditeljica Odjela za procjenu rizika, a godinu dana provela sam na mjestu v.d. zamjenika ravnatelja. Držim da mi iskustva koja sam stekla radom u Agenciji, ali i tijekom deset godina prethodnog radnog iskustva provedenog u industriji, daju realnu podlogu za unaprjeđivanje rada institucije i praćenje sve većih zahtjeva koji će nam se zasigurno nametati s ulaskom u EU, ali za što smo apsolutno spremni. HAH zasigurno ima velik potencijal, a ono što, mislim, ja mogu pružiti je entuzijazam i jasna vizija, vezano uz njegovu budućnost. Nadam se da je to dovoljno dobar početak…” kaže Andrea Gross-Bošković.

Nastojat ćemo još više podići razinu sigurnosti potrošača

U HAH-u ste od samog njegovog osnutka. Je li on opravdao svoje postojanje i što su njegovim osnutkom građani dobili?

- HAH je opravdao svoje postojanje. Naravno, uvijek postoji prostora za poboljšanje. U sljedećim godinama planiramo jačanje naše uloge kao tijela nadležnog za procjenu rizika. Kao neovisno tijelo, planiramo formiranje mreže dionika u sustavu sigurnosti hrane, odnosno mrežu udruga potrošača, udruga proizvođača i drugih zainteresiranih strana. Intenziviranje dijaloga prijeko je potrebno i upravo to želimo postići uspostavljanjem ove platforme. Slična platforma postoji na EU razini, u različitim europskim zemljama, a i u EFSA-i, te ne treba otkrivati već otkriveno. Treba samo primijeniti modele koji već uspješno funkcioniraju. Moj cilj u petogodišnjem mandatu je, zajedno s mojim timom, a u bliskoj suradnji s drugim nadležinim institucijama, nastojati maksimalno podići razinu sigurnosti potrošača.

Građani nas najviše zovu kada sumnjaju u sigurnost prehrambenih proizvoda

S ciljem zaštite potrošača HAH je otpočetka otvorio i hitnu telefonsku liniju. Radi li ona još uvijek , zovu li građani, što najčešće pitaju?

- Da, naravno. Naš besplatni potrošački broj je 0800 0025 i on je otvoren 24 sata. Svakodnevno dobivamo upite građana, i telefonski i e-mailom, te uistinu nastojimo na njih odgovoriti u najkraćem mogućem roku i biti na raspolaganju građanima, a nipošto ostaviti dojam tromog birokratskog tijela. Također, ako pitanje nije u našoj nadležnosti, odmah upućujemo potrošača na pravu adresu. Najčešći upiti javljaju se kada postoje sumnje u sigurnost određenog prehrambenog proizvoda, nejasnoće vezane uz označavanje hrane, informacije vezane uz pokretanje vlastite proizvodnje i sl.

Možda ste propustili...

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana