Magazin

PROF.DR.SC. RENATO MATIĆ
Korupcija u visokom obrazovanju izaziva mučninu i gađenje
Objavljeno 27. srpnja, 2013.

U kojoj je mjeri sve izraženija korupcija na fakultetima nanijela štetu obrazovnom sustavu, pitali smo uglednog hrvatskog sociologa Renata Matića?

- Za razliku od gospodarstva i politike, materijalna šteta ovdje se ne broji u milijunima i milijardama eura, ali su zato posljedice razočaranja i devalvacije ugleda gotovo nesagledive. Koliko god su građani, nažalost, naviknuti na korupciju u gospodarstvu i politici, od znanosti i obrazovanja ipak se tradicionalno očekuju "čišća posla". Prije svega s obzirom na svima vidljivi odnos uloga i materijalne dobiti. Nitko normalan kome je stalo samo do zarade neće se baviti znanošću i trošiti tisuće radnih sati na pisanje doktorata i znanstvenih radova. Stoga i sama pomisao da netko tko se svjesno opredijelio za znanstveno-istraživački i obrazovno-odgojni rad, pokušava ispod stola trgovati s ispitima, izaziva mučninu i osjećaj gađenja. Kod svih koji to prepoznaju, a najviše kod samih znanstvenika i nastavnika.

Kako se to odražava na društvo?

- Roditelji kažu: "Ako ne mogu svoju djecu poslati na školovanje s povjerenjem u poštenje onih koji ih tamo dočekuju, onda k vragu sve ostalo". Mladi će reći: "Ako o uspjehu na ispitu ne odlučuje moje znanje, ako učim pa ispadam budala, a konačno, ako sami profesori ne vjeruju u smisao znanja po sebi, zašto bismo uopće studirali". Oni koji se u svojim životima već oslanjaju na korupciju i kriminal, ili u zapošljavanje po rodbinskoj, stranačkoj i nekoj drugoj vezi, konačno mogu slavodobitno uprijeti prstom u nekoga drugog i kazati: "Pogledajte našu akademsku elitu, imaju sigurne plaće i još im nije dosta, nego prodaju ispite..., pa ako želite pravu senzaciju okrenite se korupciji na sveučilištu, da ja mogu mirno oprati svojih nekoliko milijuna eura, ili da mogu sakriti svoju nesposobnost da pokrenem društvo iz krize".

Hoćemo li na kraju imati dvije krajnosti: kleptokraciju i meritokraciju?

- Svaki društveni prostor uključuje i nekakve krajnosti, pa je tako i u znanstveno-obrazovnom sustavu moguće pronaći i one aktere čije aktivnosti stvaraju ružnu sliku o svima ostalima. I to ne samo zbog primjera korupcije, nego i zbog potpunog nedostatka iskrenog znanstvenog interesa, interesa za nastavu, ali zato naglašenog interesa za pozicije moći kojima nisu dorasli, ali do njih dolaze zahvaljujući mentorima izvan samog sustava. Ipak, u iskustvu svakoga tko je neke godine proveo u sveučilišnom prostoru, teško da mogu ostati nezapaženi brojni pojedinci u čijem se radu očituje sva vrijednost i ljepota bavljenja znanošću i nastavom. Ukupna slika o bilo kojem segmentu društva nikada nije rezultat samo statističke prisutnosti plus i minus faktora. Tamo gdje se i inače očekuju, nepoštenje i korupcija su većinska ili redovita pojava. Tamo gdje se ne očekuju, samo jedna afera može dovesti u sumnju sve ostalo, baš kao što jedna rugoba od zgrade narušava ukupni arhitektonski i prirodni sklad nekog naselja.

Koliko je sama vrijednost znanja devalvirana kupovanjem ispita, plagiranjem radova i lažiranjem diploma?

- Znanje nikada ne može biti devalvirano neznanjem i nepoštenjem, jer to su međusobno oštro razdvojene i vrijednosno suprotstavljene zbilje. Međutim, ukupan sud o tome što je znanje, koliko je ono vrijedno, koliko ga se isplati poticati, ovisi o onome koji donosi sud. Onima koji u znanosti žele vidjeti samo trošak i prostor uštede, nema pomoći, jer će s jednakom odbojnošću pristupiti svakom znanstvenom tekstu i svakoj znanstveno-nastavnoj aktivnosti. Njima će, ako se nalaze u poziciji moći, a što inače nije i ne bi smio biti slučaj u društvu koje želi sačuvati šansu za budućnost, i te kako poslužiti primjeri plagiranja i falsifikacije, kako bi proveli svoje odluke lišene vizije i općeg interesa.(M.F.)

Što su vaši prijatelji čitali na Glasu