OSIJEK - Jučer je objavljen još jedan dio podataka Popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj koji je proveden 2011. godine. Ovaj put Državni je zavod za statistiku predstavio podatke o stanovništvu prema najvišem završenom stupnju obrazovanja, pismenosti, te informatičkoj pismenosti i otkrio koja su najčešća imena i prezimena.

Od 3,632.461 Hrvata starijih od 15 godina, 62.092 osobe nisu završile nikakvu školu. Od prvog do trećeg razreda osnovnu je školu pohađalo 34.786 osoba, od četvrtog do sedmog 249.081, a osnovnoškolsku naobrazbu ima 773.489 ljudi.

Srednju je školu završilo 1,911.815 osoba, a visokoobrazovanih je 595.233, od čega ih je 212.059 završilo stručni studij, 371.472 sveučilišni studij, a 11.702 ima titulu doktora znanosti. Od 3,867.863 stanovnika starijih od deset godina, nepismeno ih je 32.302 (0,8 posto). U Državnom zavodu za statistiku usporedili su broj visokoobrazovanih s pojedinim državama Europske unije. Tako je u dobnoj skupini od 15 do 64 godina starosti u Hrvatskoj 17,7 posto visokoobrazovanih, dok je europski prosjek visokoobrazovanih u istoj dobnoj skupini 23,7 posto. Ispred Hrvatske su Irska (33,3 posto visokoobrazovanih u toj dobnoj skupini), Ujedinjeno kraljevstvo (33,3 posto), ali i Slovenija (21,6 posto), dok su po broju visokoobrazovanih iza Hrvatske Austrija (16,5 posto), Slovačk (16,5 posto), Češka (15,9 posto) i Italija (13,1 posto). Kada se udio visokoobrazovanih analizira po županijama, najviše je visokoobrazovanih u Gradu Zagrebu (28,98 posto. Na drugom mjestu je Primorsko-goranska županija (20,7 posto) dok je na trećem mjestu Dubrovačko-neretvanska županija (18,72 posto). Najmanje je visokoobrazovanih u Virovitičko-podravskoj županiji (8,24 posto) te Krapinsko-zagorskoj županiji (9,17 posto). Najviše nepismenih je u Šibensko-kninskoj županiji (2,02 posto), Vukovarsko-srijemskoj županiji (1,61 posto tamošnjeg stanovništva) te Požeško-slavonskoj županiji (1,60 posto). Najmanje je nepismenih u Primorsko-goranskoj županiji (0,27 posto), Gradu Zagrebu (0, 30 posto) te Istarskoj županiji (0,33 posto).

Najčešća prezimena u Hrvatskoj su Horvat, Kovačević, Babić, Marić, Jurić, Novak, Kovačić, Knežević, Vuković i Marković, a najčešća imena Ivan, Josip, Marko, Stjepan, Tomislav, Željko, Ivica, Ante, Mario i Nikola među muškima, te Marija, Ana, Ivana, Mirjana, Katarina, Nada, Dragica, Ljubica, Vesna i Marina među ženskima.

Ovo je četvrti dio popisa. Prije dva tjedna objavljena je slika hrvatske obitelji prema kojoj Hrvatska stari, rađa se sve manje djece, a stanovništvo se ne odlučuje na brak. Ravnatelj Zavoda Marko Krištof, istaknuo je: “Ukupan se broj obitelji od 1991. smanjio. Udio parova bez djece raste - s 24,8 posto na 28,16 posto. Smanjuje se udio parova s djecom, a raste udio majki i očeva s djecom”.

Važno je napomenuti da ovo još uvijek nije cjelovit popis stanovništva. Do kraja listopada, obećali su u Državnom zavodu za statistiku, objavit će podatke o stanovima, te stanovništvu prema ekonomskim aktivnostima i migracijskim obilježjima.