ŽUPANJA – Vukovarsko-srijemska županija donedavno je bila jedna od onih u kojima je stočarstvo zauzimalo vrlo visoko mjesto u gospodarstvu. No problema je iz dana u dan sve više, stočnog fonda sve manje. Sa sadašnjom otkupnom cijenom mlijeka proizvođači ne mogu preživjeti, farme se gase.

Da nije dobro potvrdio nam je i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije, Andrija Matić. Samo je u prošloj godini 129 proizvođača (desetak posto od ukupnog broja) odustalo od proizvodnje mlijeka. Najveći broj mliječnih krava završio je u klaonici, manji je broj uginuo, a ostale su prodane, uglavnom za pokriće postojećih dugova. Broj mliječnih krava u stalnom je padu. U Hrvatskoj se njihov broj godišnje u prosjeku smanjuje za 15.000, a u Vukovarsko-srijemskoj županiji broj mliječnih krava svake je godine manji za oko 1.000 grla.

Iako pokazatelji govore da količina proizvedenog mlijeka raste, raste zbog nekoliko velikih tvrtki - Agrokora, Adžića i drugih, koji su si s velikim brojem grla uspjeli odlično organizirati proizvodnju, postići standarde i ostvarivati rezultate. I dok četiri-pet velikih kojima posao jako dobro ide “bilda” ukupne brojke, vlasnicima više od tisuću manjih farmi voda je došla do grla. Matić upozorava da je stanje zabrinjavajuće, pa čak i alarmantno. Hoće li se situacija promijeniti nabolje zbog ulaska Hrvatske u EU i zabrane uvoza mlijeka iz BiH i zemalja CEFTA-e, što otvara prostor domaćim proizvođačima, ostaje vidjeti, iako su mljekari skeptični i strahuju da pomaka neće biti.

I svinjogojci su na svojoj koži i te kako osjetili surovost tržišta, nelojalne konkurencije i uvoza.

– Koliko god mi pričali da imamo potrebu, da je tradicija tu, da su nam svinjokolje ovo ili ono, brojke pokazuju da smo sa nekih 180 tisuća svinja, koliko smo klali do prije nekoliko godina, pali na samo 80 tisuća, što je više nego prepolovljeno - ističe Matić.

Stočari tvrde da stanje u hrvatskom agraru nikada nije bilo teže i upozoravaju da će se teško oduprijeti oštroj konkurenciji i snaći u utakmici na europskom tržištu, gdje mali proizvođači, a upravo je takvih najviše, nemaju baš nikakve šanse. M.Lešić Omerović