Osijek
KAKO STATI NA KRAJ LETEĆIM NAPASNICIMA

Dr. Josip Milas: Osijek bi za tri
godine mogao biti bez komaraca!
Objavljeno 3. srpnja, 2013.
Do tog cilja može se doći samo larvicidnim tretmanima i to sustavno

Slušajući stručnjake o tome kako učinkovito riješiti problem s komarcima saznaje se kako se ni jednom metodom ne može uništiti sto posto populacije komaraca.

Jer kada jedna ženka položi jajašca to ne znači da će se u sljedećem plavljenju sva jajašca aktivirati. Neka će se jajašca odmah aktivirati, neka nakon drugog plavljenja, neka nakon deset plavljenja... No, kada bi se postavio cilj: Osijek bez komaraca, on bi se mogao postići ali sustavnim radom, kazao nam je nedavno epidemiolog Zavoda za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije prof. dr.sc. Josip Milas, dodajući kako je od kontrole odraslih komaraca mnogo učinkovitiji i jeftiniji larvicidni tretman.

- Njemački nam to primjer dokazuje, kako se organizirano mogu kontrolirati komarci kojih oni gotovo da i nemaju, a imali su jednakih problema kao i mi. Oni isključivo rade larvicidni tretman. I mi bismo to mogli, ali se mora definirati cilj kontrole komaraca i strategija, mora se jasno definirati tko koju ulogu mora odigrati pa se sve zacrtano može izrealizirati. Uz kvalitetne stručnjake rezultati gotovo odmah moraju biti vidljivi - navodi dr. Milas.

Spominje kako svi skupa trebamo biti educirani kako bismo spriječili da nam se komarci legu u okućnicama tako da bi uz korištenje besplatnih tableta s biopreparatom koje se stavljaju u kanale, fontane... spriječili razvoj komaraca u neposrednom okruženju. Te tablete bi stanovnici trebali imati u dovoljnim količinama, a Zavod bi odigrao edukacijsku ulogu.

- Uz 2,5 do 3,5 milijuna eura godišnje koje bi se izdvajalo za suvremeni način kontrole komaraca na velikim površinama vjerujem da bi se o Osijeku moglo govoriti kao o gradu bez komaraca. Na temelju iskustava kako se radi u svijetu. Primjerice, uz 300 km Rajne živi tri milijuna ljudi kojima se “uzima” jedan euro godišnje da se s približno 3,2 milijuna eura tretira 25.000 hekara, a toliko je područje i tu kod nas. Samo je manje stanovnika pa bi to stajalo možda 7 ili 8 eura godišnje po stanovniku - priča dr. Milas.

Dodaje kako je nemoguće baš u jednoj godini riješiti da nema ni jednog komarca, ali kada bi se kontinuirano išlo prema zadanom cilju za tri godine bi se mogao dostići zadani cilj - Osijek bez komaraca. U Njemačkoj se na naslovnicima pojedinih novina svakodnevno pojavljuje oglas: “Jeste li danas ubacili biopreparate u kanale, crne jame..?”. A kada se pojavi i jedan komarac novinari se odmah raspišu prozivajući i pitajući što se radi, tko je propustio obaviti svoj dio posla...

Darko PEJIĆ
OSJEČANI NA ZAŠTITU POTROŠE DEVET MILIJUNA KUNA GODIŠNJE

Epidemiolog Milas kaže kako je bio komentor u jednom doktoratu koji je vezan uz financijska ispitivanja posljedica od komaraca, u kojem je napravljena, između ostalog, i analiza potrošnje preparata stanovnika Osijeka za individualnu zaštitu od komaraca. “Izračunato je da Osječani godišnje potroše gotovo devet milijuna kuna na te preparate. Samo u poljoprivredi štete su neprocjenjive. Primjerice, zbog najezda komaraca štete zbog gubitka količine mlijeka kod krava procijenjene su na 15 milijuna kuna. Ekonomska je računica pokazala da su za područje Osječko-baranjske županije izravne ili neizravne posljedice ili štete od komaraca otprilike četrdeset i pet milijuna kuna. U pravilu je to novac kojim bi se vjerojatno mogao napraviti veliki tretman kako bi se ostvario zadani cilj da nema komaraca,” kaže Milas.

Za suvremeni način uništavanja komaraca svaki građanin Osijeka trebao bi godišnje izdvojiti 7-8 eura

45

milijuna kuna godišnje su izravne i neizravne štete od komaraca u Osječko-baranjskoj županiji

Možda ste propustili...

ZA LJUBITELJE LOVA I GASTRONOMIJE

Lovački susreti 18. 5. u Vardarcu

SVEČANA PROMOCIJA NA FAKULTETU AGROBIOTEHNIČKIH ZNANOSTI

Diplome sveučilišnim mag. inženjerima i specijalistima

TUNJICI PETRAŠEVIĆU POVJEREN DRUGI DEKANSKI MANDAT NA PRAVNOM FAKULTETU

Reformom studijskih programa želimo se prilagoditi potrebama na tržištu rada i poslodavcima