Objavljeno 3. srpnja, 2013.
U oči ulaska Republike Hrvatske u EU Udruga seljaka općine Lukač posjetila je Poljoprivrednu komoru austrijske pokrajine Burgenland. Tom prilikom obišli su i nekoliko obiteljskih gospodarstava ratarskog, stočarskog i vinogradarskog smjera te imanja s ekološkom proizvodnjom, među njima i farmu jaja.
Cilj putovanja, kako je naveo Željko Čorić, predsjednik Udruge seljaka općine Lukač, bio je upoznati se s načinom života austrijskih seljaka. - Posjet gradišćanskim Hrvatima namjerno je izabran zbog lakšeg sporazumijevanja jer nam je cilj bio usporediti rad i uvjete proizvodnje u Austriji i Hrvatskoj. Tom prilikom čuli smo da se u Austriji samo 5% stanovnika bavi poljoprivredom, a poljoprivredna imanja obrađuju maksimalno 300 ha zemlje. U Austriji nema većih poljoprivrednika, tako da su svi jednako zainteresirani za proizvodnju i za svoja prava i zakone u okviru svoje države. Njihova poljoprivredna komora radi dugi niz godina, i to za interese svih seljaka. Članstvo u komori je obvezno za sve koji posjeduju više od 0,57 ha - naveo je Čorić te je dodao kako članarinu ubire tamošnja porezna uprava.
Inače, kako se čulo, pokrajina Burgenland za 2012. godinu imala je ukupni proračun od 9,20 milijuna eura. Tamošnji seljaci već godinama koriste kapitalna ulaganja u visini 20% gotovo za sve što rade, a jedino to ne koriste za kupnju strojeva.
- Austrijskim poljoprivrednicima na raspolaganju su poljoprivredni krediti s kamatama od 2%. Repromaterijal je jeftiniji od našeg oko 20%, a seljaci dobiju osnovne poticaje u visini 344 eura/hektar, i to uvijek u studenome ili u prosincu. Za integriranu proizvodnju poticaji su 180 eura/ha. Za ekoproizvodnju, kojom se mnogi bave, dobiju dodatnih 280 eura/ha, što znači da austrijski seljak na najmanjim poticajima dobije tri puta više nego naš seljak ove godine pa kako onda da budemo konkurentni? - izjavio je Čorić.
Sve do ove godine obiteljska gospodarstva su za gorivo dobivala 80 - 120 eura po hektaru. Zbog niske zakorovljenosti (nema ambrozije) puno se austrijskih seljaka bavi i ekološkom proizvodnjom gdje su poticaji 624 eura po hektaru.
- U Austriji je također u stočarstvu teško stanje. I na kraju recimo da je austrijski seljak prošle godine prodao pšenicu po 23 - 24 centa s 15% proteina. Da je pšenica kvalitetnija, dobili bi i više. Očekuju i ove godine sličnu cijenu. Uz to, austrijski seljak ne zna što su kala izlazna, ulazna, manipulacija, troškovi otkupa i slična odbijanja na otkupu poljoprivrednih kultura, koje nam u Hrvatskoj trgovci nameću godinama. Cijena ostalih poljoprivrednih proizvoda u Austriji je znatno veća - kaže Čorić.
Nakon posjeta austrijskoj poljoprivrednoj komori i njihovim farmerima naši su se seljaci, kako su istaknuli, ponovno upitali kako će uopće opstati na tom tržištu, i to bez podrške države, odnosno bez strategije razvoja poljoprivrede i dugoročne politike prema poljoprivredi.
Zdenka RUPČIĆ
Bez pomoći države propast će 100.000 poljoprivrednika
- Nažalost, uz dozvolu krupnom kapitalu da s tržištem radi što mu je drago, hrvatskom seljaku loše se piše i zasigurno će više od sto tisuća obiteljskih gospodarstava propasti. I to nikoga od vladajućih ne brine. Naša vlada ne želi s nama ni razgovarati, a kamoli prihvatiti neke naše prijedloge. Imamo ministra koji uvjerava javnost da je sve dobro i kako dobro radi svoj posao. Naprotiv, hrvatskog seljaka čeka teška borba za goli život i opstanak sela koje već i sada tone u ponor, a nakon ovoga posjeta pitamo se tko to još može govoriti o ravnopravnoj utakmici i šansi hrvatskih seljaka u EU - veli Čorić.