OD 1. SRPNJA ULAZAK U KVOTNI REŽIM
Objavljeno 26. lipnja, 2013.
ĐAKOVO - Pet je dana do ulaska RH u EU na čijem tržištu, kada je o mlijeku riječ, naša proizvodnja participira sa samo 0,5 posto. Na EU tržište ulazimo sa stalnom tendencijom pada proizvodnje pa je ona u travnju za 20,3 posto manja nego u odnosu na isto razdoblje 2012., što je već 8. mjesec zaredom smanjenje veće od deset posto, a zbog, žale se proizvođači, katastrofalnih uvjeta proizvodnje, monopolističkog tržišta, preniske cijene mlijeka, sve skupljih imputa...
Naši mljekari ulaze u EU sa sustavom mliječnih kvota koje su u nas u primjeni od 1. travnja 2012. uz referentnu 2011. na bazi koje nam je određena nacionalna mliječna kvota od 765 milijuna kg mlijeka. No, ističu proizvođači, ona nije dosegnuta, te je sada čak ispod 500 milijuna kg.
Svaka država članica dobiva nacionalnu kvotu koja se raspodjeljuje proizvođačima mlijeka kao individualna kvota - kvota A za isporuku otkupljivačima, i kvotu B za izravnu prodaju.
Ta tržišna mjera kontrole, ograničenja proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda na unutrašnjem tržištu EU uvedena je 1984., kada se pojavio višak mlijeka i mliječnih proizvoda, a prema dugoročnoj politici EU mliječne kvote trebale bi biti ukinute 2015.
Za predsjednika HPK Matiju Brlošića mliječna kvota pokazala se kao stabilizator proizvodnje mlijeka unutar Europe. – Njezinim uvođenjem EU nema problema ni s manjkom, ni s viškom, nego se proizvodi onoliko koliko je nekome isplativo, koliko je siguran da će mu tržište uzeti. Europska je to obrana od uvoza iz Amerike i sl., kaže Brlošić.
O kvoti kao pravu koje se eventualno može prodati, prenijeti, trgovati njime, nema saznanja osim što je, kaže, čuo za prakse gdje se neiskorištene kvote prenose u fond za, primjerice mlade proizvođače.
Proizvođač Branko Zorić iz Viškovaca ima kvotu od približno 800.000 litara mlijeka.
– Nama kvota ne znači ništa jer mi, RH, ne možemo proizvesti dobivenu nacionalnu kvotu, gotovo smo na pola puta do nje ako se zna da je naša proizvodnja pala ispod 500 milijuna litara, “vrti” se sada od 450 do 470 milijuna, kaže Zorić. Navodi primjer Francuske koja je lani probila kvotu za pet posto, a bila joj je, kaže, dopuštena nacionalna kvota od čak 12 milijardi litara.
– A naša proizvodnja pada, no to nikoga iz resora ne zanima, upozorava Zorić. Na upit o kvoti kao pravu i mogućnosti trgovanja njome, Zorić navodi institut povijesnog prava, misleći pri tome na širi kontekst korištenja prava u poljoprivrednoj proizvodnji u uvjetima EU.
Predsjednik Saveza uzgajivača holsteina u Hrvatskoj (SUHUH) Branko Kolak, kaže kako je naša nacionalna kvota s kvotom B (izravnom prodajom) još veća i nedostižnija – 918 milijuna kg.
– A mi smo sada ispod 500 milijuna kg. Zadnje dvije ili tri godine mi drastično padamo. Osim Nizozemske, Francuske, Njemačke, svi ostali bilježe pad proizvodnje. Ukoliko se kvote potpuno ukinu, a ja se nadam da neće, jer EU djeluje na bazi dogovorne ekonomije, doći će do hiperprodukcije i pada cijena, kaže Kolak. Na upit o kvoti kao pravu na prodaju, prijenos, trgovanje, kaže: - Zašto nešto kupiti kada je toliko slobodnog, neiskorištenog prostora u našoj nacionalnoj kvoti gdje ju se praktično može dobiti?!
Suzana ŽUPAN
APPRRR: RH ne predviđa mogućnost prodaje kvota
Donosi li 1. srpnja našim mljekarima neke novosti i kakva prava s kvotama imaju u smislu eventualne prodaje, prijenosa? - Kada je riječ o mliječnim kvotama, ulaskom RH u EU ništa se ne mijenja, poručuju iz APPRRR-a, ističući da je u kvotni režim kroz raspodjelu kvota u nas uključeno 17.840 PG-ova. - RH u kvotnoj godini 2012./2013., ni sada ni po pristupanju u EU ne predviđa mogućnost prodaje kvote. Kvota se može pretvarati iz kvote A u B i/li obrnuto, prenositi prilikom prodaje krava ili PG-a s kravama, podcrtavaju u Agenciji.
17.840
OPG-ova uključeno je u RH u kvotni režim