Novosti
ROK ISTJEČE ZA SAMO ŠEST DANA

Za nelegalizirane staje i sušare nema EU novca
Objavljeno 24. lipnja, 2013.
Ako vlasnici ne legaliziraju te objekte, teže će dobivati kredite, a upitni postaju i poticaji

Vezani članci

KAOS U DRŽAVNIM ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA

Samo HEP ima 25.000 objekata koji su nelegalno sagrađeni

ROK ZA LEGALIZACIJU BESPRAVNIH OBJEKATA ISTJEČE 30. LIPNJA

Zahtjevi za legalizaciju rješavat će se mjesecima

ZAGREB - Šest dana prije isteka roka za predaju zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, službeno, broji nešto više od 200.000 zahtjeva, no kako je riječ o podatku dostupnom zaključno s 31. svibnja, do sada je zahtjeva vjerojatno i daleko više, dok ih se očekuje i više od 300.000. U tom je broju, međutim, jako malo zahtjeva za legalizaciju bespravnih poljoprivrednih objekata čiji vlasnici, ne legaliziraju li te objekte, neće moći povlačiti sredstva iz EU fondova, teže će dobivati kredite, dok upitna postaje i isplata domaćih poljoprivrednih poticaja na koje su do sada mogli računati.

Pojedinačni podatak o tome koliko je zahtjeva poljoprivrednika, odnosno poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava (OPG) u ukupnom broju zahtjeva za legalizaciju, za čije podnošenje rok istječe 30. lipnja, u Ministarstvu graditeljstva nemaju, kao što ni u Ministarstvu poljoprivrede nemaju procjenu koliko takvih objekata u Hrvatskoj ima.

Bageri neće rušiti

Kako otkriva Ranko Radunović, pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Osječko-baranjske županije, od ukupno osam tisuća zahtjeva za legalizaciju podnesenih tom odjelu, samo se njih šest posto, dakle manje od 500 (480), odnosi na zahtjeve za legalizaciju poljoprivrednih objekata. Pretpostavlja se, s druge strane, da samo u ovoj županiji ima približno 20.000 nelegalnih poljoprivrednih objekata, u cijeloj Hrvatskoj i 150.000 do 200.000, mahom nelegaliziranih staja, skladišta, sušara.

- Bageri neće rušiti gospodarske objekte poljoprivrednika, no što duže budu čekali s legalizacijom, ona će za građane biti sve složenija i sve veći financijski teret. Osim toga, poljoprivrednici s nelegaliziranim objektima plaćat će drukčiji porez i neće moći koristiti poljoprivredne poticaje, isticala je u nekoliko navrata ministrica graditeljstva Anka Mrak-Taritaš, dok i iz Ministarstva poljoprivrede potvrđuju kako vlasnici nelegaliziranih poljoprivrednih objekata neće moći povući EU sredstva.

Zašto je onda interes za legalizaciju tako mali, kad je čak i u izrazito poljoprivrednoj županiji, poput Osječko-baranjske, za legalizaciju objekata od kojih žive zainteresirano ni dva i pol posto poljoprivrednika?

- Zato što većina tih objekata, čak i da je legalno građena, sredstva iz EU fondova ionako ne može povući. To su objekti građeni prije više od 20 ili 30 godina, pa nisu ni građeni prema EU standardima. Oni koji pak i takve objekte žele legalizirati, boje se da će zbog toga još više zapasti u financijske poteškoće, a legalizacija je za njih veliki financijski teret, odgovara Mato Brlošić, prvi čovjek Hrvatske poljoprivredne komore.

Prema riječima predsjednika Hrvatskog seljačkog saveza Mije Latina, gruba procjena seljaka, temeljena na podatku o 230.000 OPG-ova u Hrvatskoj i približno 200 tisuća bespravnih objekata na tim gospodarstvima, kaže da bi seljacima za legalizaciju trebalo ukupno oko 7,5 milijardi kuna.

- Hrvatsko selo to si ne može priuštiti. Vrlo je mali broj farmi, tek posljednjih godina, građeno prema EU pravilima. Tragično, no umjesto da je država odmah u startu legalizaciju stambenih objekata odvojila od legalizacije poljoprivrednih, i potonju omogućila da se riješi besplatno, sad će se dogoditi to da će velik dio novca iz EU fondova ostati neiskorišten, ističe Latin.

Goli zahtjevi

Slovenija je kroz deset godina prije ulaska u EU uspjela gotovo u cijelosti legalizirati svoje poljoprivredne objekte, dok hrvatski poljoprivrednici, prema svemu sudeći, u tome ne vide nikakav interes.

- Na legalizaciju ih pozivamo dvije, tri godine, da bar predaju goli zahtjev, pa dokumentaciju onda nadopunjuju kasnije. Svi, međutim, čekaju zadnji čas, ili se uopće ne namjeravaju javiti. To će kasnije biti velik problem, svjestan je osječko-baranjski župan Vladimir Šišljagić, koji podsjeća kako je prije dvije i pol godine uputio i prijedlog zakona o legalizaciji poljoprivrednih objekata bez naknade. Na predaju "golog" zahtjeva poljoprivrednike poziva i pročelnik Radunović, napominjući kako kasnije poljoprivrednici mogu, ako tako žele, od legalizacije odustati.

Bojana MRVOŠ PAVIĆ

MATO BRLOŠIĆ

predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

Većina tih objekata sredstva iz fondova ionako ne može povući, jer nisu građeni prema EU standardima

ANKA MRAK-TARITAŠ

ministrica graditeljstva

Drukčiji porez plaćat će poljoprivrednici s nelegaliziranim objektima

GAŠENJE MALIH GOSPODARSTAVA

Kako dodaje Mijo Latin, poduzeća koja su gradili svi hrvatski građani privatizirana su za jednu kunu, pa se onda po istoj cijeni i seljacima mogla omogućiti legalizacija bespravnih poljoprivrednih objekata. “Ovako, istim zakonom o legalizaciji, država izjednačava one koji su gradili bespravne vile, i one koji su gradili proizvodne poljoprivredne objekte”, zaključuje Latin. Ovaj je zakon, dodaje, jedan u nizu zakona štetnih po hrvatsko selo koji će ubrzati gašenje brojnih malih i srednjih poljoprivrednih domaćinstava.

Možda ste propustili...