IVANOVO - Sve manji broj junadi u otkupu i cijena koja kod privatnih otkupljivača dostiže i do tridesetak kuna za mušku telad simentalaca do stotinu kilograma signalizira da je na domaćem tržištu do sada gotovo nezapamćena nestašica goveda za daljnji tov.

Manjak junadi i junećeg mesa, čije su cijene znatno skočile, prouzročen je i naglim povećanjem izvoza u zemlje Bliskog istoka, Libiju, Egipat i Libanon, kao i prošlogodišnjom sušom, te nedostatkom stočne, prije svega voluminozne hrane.

Iako ima dobru i stabilnu proizvodnju kvalitetnog mlijeka od gotovo 700 litara dnevno, farmer Tomislav Vesić iz Ivanova odlučio se za tov junadi. U novosagrađenom objektu u tovu je već drugi turnus od 35 grla prosječne težine 240 kilograma, dopremljenih iz Rumunjske.

- Junad se uslužno tovi do 550 kilograma za jednu našu poznatu mesnu industriju. Cijena je dobra, trinaest kuna plus PDV, tako da smo već prvim turnusom uspjeli otplatiti novosagrađenu staju za tov - zadovoljan je Vesić.

Farmer iz Ivanova, kojemu u poslu pomaže i sin, planira proširiti tov i sagraditi još jedan objekt, ali u planovima ga ometa nedostatak zemljišta za proizvodnju stočne hrane:

- Naša obitelj obrađuje približno šezdeset jutara, dok bi nam za proizvodnju pri sadašnjem broju muznih krava i stotinjak junadi trebalo najmanje 150 jutara.

Vesić kaže kako bi s postojećom mehanizacijom mogao obraditi i mnogo više samo da zemlje ima. On smatra kako zadovoljava sve potrebne kriterije i nada se da će zemlju dobiti na sljedećem natječaju u Općini Viljevo.

- Za zemljište smo se do sada snalazili uglavnom kupnjom od drugih poljoprivrednika ili staračkih domaćinstava, ali problem je u tome što se radi o sitnim parcelama koje nisu objedinjene, što onda poskupljuje samu proizvodnju – rekao je Tomislav Vesić.

On je, kao i mnogi poljoprivrednici, uvidio brojne prednosti tova nad mliječnim govedarstvom. Nabrojimo samo neke: junad je manje zahtjevna što se tiče hrane i smještajnih uvjeta, tov ima relativno brz obrtaj (deset mjeseci), junetina postaje sve traženija roba, posebice ulaskom Hrvatske na europsko tržište, znatno su manji manipulativni troškovi u odnosu na mliječno govedarstvo, junad u tovu manje je zdravstveno osjetljiva od mliječnih goveda u intenzivnoj eksploataciji.

Mada se tom logikom vodi većina stočara koji se okreću tovu, Vesić ipak smatra da mliječno govedarstvo ne treba zanemariti, ali treba nastojati da se s njime bave samo oni koji su u stanju proizvesti vlastitu, kvalitetnu hranu, kojom će se održati dobra kakvoća mlijeka.