Regija
NAJEZDA KRVOPIJA U ŽUPANJSKOJ POSAVINI

Zbog uboda krpelja sve više osoba traži pomoć liječnika
Objavljeno 13. lipnja, 2013.

ŽUPANJA – Vlažno proljetno vrijeme donijelo je pravu najezdu krpelja, a Županjci tvrde da ih nikada nije bilo u tolikom broju.

– Cijeli dan sam radila u vrtu, a navečer sam osjetila svrbež iza uha, a onda i peckanje. U početku sam mislila da je neka krastica, a kada je sin pogledao, vidio je krpelja. Nismo htjeli riskirati i odvezao me liječniku, koji ga je oprezno izvadio pincetom - ispričala nam je kućanica Ana K.

I srednjoškolac Josip K. proteklog je vikenda s društvom bio na vikendici, a kada se kod kuće tuširao, kod pupka je pronašao krpelja.

– Nisam išao liječniku, najprije sam ga premazao uljem, a nakon nekoliko minuta izvukao pincetom. Bio je već dobro nabubrio tako da mi nije bio problem uhvatiti ga - ispričao nam je.

Voditelj Službe Zavoda za hitnu medicinu Vukovarsko-srijemske županije, dr. med. Goran Hrvojević jučer nam je potvrdio da se u ispostave Zavoda javljaju brojni građani tražeći pomoć oko vađenja krpelja.

– Sezona krpelja je počela, a ove je godine osjetno povećan broj građana koji traže pomoć. Za pomoć se obraćaju i svojim obiteljskim liječnicima, tako da je u ovom trenutku teško iznijeti točan broj intervencija - ističe dr. Hrvojević. Dodaje da je vrlo dobro što su građani poprilično educirani i vađenje krpelja s tijela prepuštaju stručnim osobama jer je jako važno da se on cijeli ukloni. A u pojedinim slučajevima pacijentima se propisuju i antibiotici kako bi se spriječile neželjene posljedice.

Specijalist epidemiolog, dr. Kruno Sokol iz Zavoda za javno zdravstvo Vukovarsko-srijemske županije jučer nam je rekao da za sada nisu zabilježeni slučajevi obolijevanja od krpeljnog meningoencefalitisa. Kod prijenosa zaraze sa zaraženog krpelja važno je vrijeme koje se nalazi pričvršćen na koži – rizik od infekcije je veći što je boravak nametnika na tijelu duži. Godišnje se u Hrvatskoj registrira 20 – 50 oboljelih. Iako su mala djeca česte žrtve krpelja zbog bliskog kontakta s travom, vrlo rijetko obolijevaju od krpeljnog meningoencefalitisa. U Hrvatskoj tek oko jedan posto oboljelih otpada na djecu mlađu od sedam godina. Dr. Sokol upozorava građane koji provode vrijeme u prirodi da, nakon povratka kući, detaljno pregledaju cijelo tijelo, kako bi na vrijeme otkrili krpelja.

- Nakon što se krpelj nađe na odjeći, neko mu je vrijeme potrebno da pronađe meku i tanku kožu, gdje najlakše dolazi do krvi tako da pregledavanjem tijela nakon boravka u prirodi postoji mogućnost pronaći krpelja koji se još nije pričvrstio. Jako je važno i odjeću nakon boravka u prirodi dobro otresti na otvorenome ili oprati - savjetuje dr. Sokol.

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Bez premazivanja krpelja

Krpelji se najčešće smjeste na mjestima gdje je koža najtanja i gdje ima vlage - ispod pazuha, prepona, na trbuhu, pregibima na potkoljenicama i podlakticama... Dr. Sokol poručuje da krpelja nije potrebno premazivati uljem, lakom za nokte, benzinom, alkoholom i drugim sredstvima, nego ga treba čvrsto prihvatiti pincetom i lagano izvlačiti iz kože bez premazivanja i bez rotiranja.

Možda ste propustili...

CENTAR ZA NESTALU I ZLOSTAVLJANU DJECU U POŽEGI

Proširen prostor za rad s dvadesetero djece

NA GRADSKIM BAZENIMA u ĐAKOVU

Počele pripreme za kupališnu sezonu

NACIONALNI DAN HITNE MEDICINSKE SLUŽBE

Uz dobru opremljenost potrebno je educirati i građane

Najčitanije iz rubrike