Ovogodišnje, jubilarno, dvadeseto savjetovanje “Krmiva” proteklo je u svečanom tonu. Glavnu okosnicu savjetovanja, uz aktualni blok predavanja o mikotoksinima u stočnoj hrani, činila je svečanost dodjele priznanja ustanovama i pojedincima zaslužnima za dva desetljeća postojanja savjetovanja.

Pozdravljajući okupljene, prof. dr. sc. Gordana Kralik, rektorica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i predsjednica znanstvenog odbora savjetovanja Krmiva, istaknula je da je u tih dvadeset godina savjetovanje postalo tradicionalna manifestacija za znanstvenike i stručnjake biotehničkih znanosti, a prezentiran je 1.421 rad kojim je obuhvaćen širok spektar tema čiji je zajednički nazivnik prehrana, ali i zaštita, očuvanje okoliša te održiva proizvodnja uz dopušteno iskorištavanje prirodnih resursa.

Kralik je navela da se Hrvatskoj, članstvom u EU, otvaraju nove mogućnosti, iskorištavanjem fondova, za gospodarski razvoj. Mozaik znanja stvaran 20 godina ne bi bio moguć bez osnovne potke savjetovanja, Slavka Lulića, koji je, zajedno s djelatnicima Krmiva, omogućio njegovo održavanje tijekom dva desetljeća, zaključila je Kralik.

Savjetovanje je otvorio Ivo Dujmić, gradonačelnik Opatije, izaslanik predsjednika Ive Josipovića, pokrovitelja savjetovanja. Budući da je jubilarno, ovogodišnje je savjetovanje bilo koncipirano tako da je kroz pregled stočarskih proizvodnji u proteklih 20 godina učinjen presjek trenutačnog stanja i definirane perspektive hrvatske stočarske proizvodnje u EU. Evidentna je činjenica da je u gotovo svim stočarskim proizvodnjama zabilježen pad proizvodnje i da trenutačna proizvodnja nije konkurentna te je, posljedično, povećan uvoz mesa i mesnih prerađevina.

Čulo se i da je u proteklih 20 godina smanjen broj svinja za 17 posto, a slična je situacija i u uzgoju peradi, gdje je zabilježen pad s 88.000 tona u 2009. godini na 76.500 tona u 2011. godini.

U stočarstvu je zabilježen i pad broja goveda, što zbog rata što zbog promjene sustava proizvodnje. Uzgojni programi po pasminama provode se i integriraju u uzgojne programe susjednih zemalja te je danas u kontroli mliječnosti 102.390 krava, što pridonosi konkurentnosti proizvodnje, a o čemu svjedoči i podatak da je smanjen broj isporučitelja mlijeka ali je povećana ukupna količina predanog mlijeka.

No još ima prostora za poboljšanje proizvodnje, jer u Hrvatskoj još nedostaje od 20 do 25 posto kravljeg mlijeka, a i zapostavljena je prerada mlijeka u sir, pa tako Hrvatska nema dostatnu proizvodnju ni mlijeka ni mesa za svoje potrebe. Međutim, program razvoja govedarske proizvodnje u RH za razdoblje od 2014. do 2020. je u izradi i činit će platformu za stočare koji žele unaprijediti proizvodnju. Novi operativni program za razvoj kozarstva također je u izradi, uzgojni program za ovce donesen je 2011. a za proizvodnju koza 2012. godine. U Hrvatsku su uvezene mliječne pasmine koza kako bi se poboljšala proizvodnja mlijeka, tako da se danas u Hrvatskoj pomuze pet milijuna kilograma kozjeg mlijeka. No koze su zanimljive i za održavanje krajobraza, što se posebno potiče u EU, te je stoga sve veće zanimanje za kozarstvo. Konjogojstvo je, pak, jedina grana stočarstva koja je u posljednjih 20 godina zabilježila rast broja grla, pa je Hrvatska zemlja s najbrojnijim uzgojem lipicanaca a zbog osmišljenog očuvanja autohtonih pasmina konja sve je više hrvatskih posavaca i hladnokrvnjaka, pa konjogojstvo s optimizmom očekuje ulazak u EU.