Objavljeno 6. lipnja, 2013.
Vezani članci
DANI POLJA POLJOPRIVREDNOG INSTITUTA OSIJEK
OSIJEK - Za 26 dana ulazimo u Europsku uniju i tada očekujemo pravi cunami sjemenarskih inozemnih kompanija na naše tržište, izjavio je dr. sc. Zvonimir Zdunić, ravnatelj Poljoprivrednog instituta, jučer na Danima polja pšenice i ječma, manifestaciji koje ta institucija već tradicionalno svake godine početkom lipnja organizira za svoje vjerne poslovne partnere.
Dr. Zdunić je dodao kako se zajedno sa svojim timom priprema za taj plimni val sjemenskih kuća iz EU, već duže vrijeme i kako je sve spremno kako bi se amortizirao taj udar.
- Poljoprivredni institut sa 135 godina postojanja i osam desetljeća oplemenjivačko istraživačkog rada svrstava se u najstarije znanstvene ustanove u Hrvatskoj. Naše sorte već duže vrijeme zauzimaju dominantno mjesto na poljoprivrednim površinama u Hrvatskoj i držim da se možemo othrvati sjemenarskim divovima iz EU, ali samo kao homogena cjelina sa znanstvenim i proizvodnim dijelom. Između ostaloga, mi svoju šansu vidimo i u zemljama CEFTA-e kojima trebaju vrhunski sortni materijal i to ćemo sigurno znati iskoristiti, rekao je, između ostaloga, dr. Zdunić, te zahvalio velikom broju nazočnih poljoprivrednika što nisu u većoj mjeri sijali tavanušu, nego kvalitetne osječke sjemenske kreacije koje jamče stabilne urode.
Nazočne je pozdravio i Željko Kraljičak, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, koji je naglasio kako u Hrvatskoj postoji jako malo znanstvenih institucija kao što je Poljoprivredni institut Osijek, koji se može mjeriti sa najjačim stranim kompanijama kad je riječ o stvaranju sorti visokog genetskog potencijala.
- Međutim, nismo zadovoljni što je prosječna proizvodnja pšenice u Hrvatskoj 5 t/ha, što je upola manje od genetskog potencijala. Držim da o tome trebaju povesti brigu oni koji provode agrarnu politiku, a to je moguće samo transferom znanja izravno u primarnu proizvodnju, rekao je Kraljičak.
Inače, jučer se prigodom obilaska pokusnih polja moglo upoznati s najznačajnim odlikama sorti koje su u širokoj proizvodnji - srpanjkom, lucijom, katarinom, super žitarkom, renatom, i drugima. Istaknuto je i da od 2011. do 2013. godine Institutu priznato u Hrvatskoj četiri nove sorte pšenice antonija, katica, leuta i rebeka, a u inozemstvu - Sloveniji, Makedoniji, Turskoj, Srbiji i Rumunjskoj čak 16 sorata. Poslovni partneri Poljoprivrednog instituta obišli su i pokusna polja ječma, a tom su prigodom mogli čuti kako da se najbolji rezultati mogu očekivati od sorata ječma barun, bingo, zlatko, rex, bravo, lukas i drugi.
Zdenka RUPČIĆ
UNATOČ SVE JAČOJ KONKURENCIJI POVEĆALI PRODAJU SJEMENA
Unatoč sve jačoj konkurenciji Poljoprivredni institut je, kako je naveo dr. Zdunić, povećao plasman sjemena. - Tako smo, primjerice, 2010. godine prodali 23.500 tona sjemena pšenice, a 2012. godine 28.100 tona, što je rast od 20 posto. Slična je situacija i sa sjemenom ječma u 2010., prodali smo 3.500 tona sjemena, a u 2012. 5.000 tona, što je rast od 38 posto. Naše sorte pšenice srpanjka, lucija i katarina zauzimaju 55 posto sjetvenih površina u Hrvatskoj i valja istaći da to do sada nije ostvarila ni jedna oplemenjivačka kuća u Hrvatskoj, rekao je dr. Zdunić, te je dodao kako je svaka druga njiva u Hrvatskoj zasijana osječkim sortama.
ZBOG PREKOMJERNE VLAGE POJAVILE SE BOLESTI NA PŠENICI
U svibnju je palo na prostoru oko osječkog Poljoprivrednog instituta čak 131 litara oborina po četvornom metru, što je dvostruko više od prosjeka na ovim prostorima. Dr. sc. Georg Drezner, predstojnik Odjela za strne žitarice na osječkom Poljoprivrednom institutu, kaže da je ta količina oborina već bila problematična za usjeve pšenice, a proteklih je dana palo još dvadesetak litra. - Ova količina oborina koja je pala u zadnje vrijeme za pšenicu je previše. Zbog prekomjerne vlage primjetna je veća pojava mnogih bolesti, a na mekim dijelovima pšenica je dosta i polegla. Najveći bi problem mogli imati poljoprivrednici koji nisu u cijelosti primijenili sve potrebite agrotehničke mjere, prije svega oni koji nisu pšenicu tretirali protiv bolesti, rekao je dr. Drezner, te je dodao da ako kiša nastavi padati neki bi poljoprivrednici mogli zabilježiti katastrofalne prinose. “Usjevima pšenice sada bi najbolje odgovarale temperature od približno 25 Celzijevih stupnjeva, naravno, bez oborina”, rekao je dr. Drezner.