ĐAKOVO – Svibanjskih 100 i zasad lipanjskih 20 litara kiše u đakovačkom kraju, nastave li oborine tim intenzitetom mogle bi po poljima ostaviti posljedice za proglašenje elementarne nepogode. Niz se samo nastavlja ako se zna da su prošle godine bile u znaku proglašenja elementarnih nepogoda zbog poplava, suše, mraza, ledotuče... Na spomen nepogode seljaci rezignirano odmahuju rukom. Jer, kažu, što vrijedi proglasiti kada od adekvatne odštete nema ništa! U zadnje vrijeme odšteta se svodi na tako smiješne iznose da i najbolja namjera države, u okviru postojećih financijskih mogućnosti, završi podsmijehom među poljoprivrednicima. Veću satisfakciju ne doživi ni mjera države da umjesto novčane odštete štete ublaži oslobađanjem dijela zakupa za zemlju.

Problematika je mnogo dublja nego što se to čini, počevši već od toga da je postojeći Zakon o elementarnim nepogoda još iz 1997. Predsjednik Državnog povjerenstva za procjenu šteta od nepogoda Damir Rimac ocjenjuje ga derutnim.

- Koliko god problematika bila bitna i hitna za riješiti, svaka vlada prelazila je preko nje, kaže on. I dok taj zakon uskoro treba postati punoljetan u međuvremenu su se dogodile značajne klimatske promjene, ali i tehničke stvari poput toga da više nema županijskih, gradskih i općinskih poglavarstava. Sve to, ističe Rimac, treba anulirati i uklopiti u aktualni trenutak. Sadašnji trenutak kaže da u zadnjih sedam godina štete od elementarnih nepogoda rastu, pa su 2012. narasle na 3,8 milijardi kuna. Uz tu progresiju one bi u 2013. trebale biti približno četiri milijarde kuna, a u proračunu je iznos za njihovu sanaciju uvijek 20 milijuna kuna, uz povremena dodatna sredstva.

– Kako s 20,000.000 kuna servisirati čak 3,8 mlrd kuna šteta na terenu - pravo je pitanje koje postavlja Rimac, te odgovara: To je nemoguće! Odgovor ne leži samo u dovoljnom iznosu za sanaciju, nego postavljanju na nove osnove cijelog sustava, kroz cjeloviti projekt.

- Moja vizija i cilj je da se elementarne nepogode i štete uniformno registriraju u Registar šteta kroz jedinstveno softversko rješenje, čime bi se objedinile sve jedinice lokalne samouprave. Za sve razine bio bi apliciran besplatno. Vukovarsko-srijemska i Osječko-baranjska županija već imaju softverska rješenja za to u čemu su podaleko od drugih, no u konačnici projekta štete će se tim jedinstvenim rješenjem evidentirati jednoobrazno u cijeloj RH, kaže Rimac.

Sada je način popisa i obrade šteta još uvijek gotovo “pećinarski” – na bazi papira i olovke, slanja podataka faksom u ministarstvo, što je struci neprihvatljivo, a ne treba umanjiti ni veliku mogućnost pogreške.

– Dodatni je problem što nemamo ni razgraničene zone rizika, zone osiguranja. Primjerice, automobil neće biti jednako osigurati u Osijeku, Vinkovcima ili Daruvaru, jer osiguravatelji unazad 5-6 godina promatraju frekvenciju prometnih nesreća. Tamo gdje nisu učestale - polica osiguranja je niža, I obrnuto. Analogno tome, u RH treba teritorijalno, s obzirom na specifičnosti naših prostora, odrediti zone rizika. Nepošteno je i neprihvatljivo da osiguranje od poplava bude isto u Istri ili Međimurskoj županiji koja učestalo plavi, a mi na istoku toliko poplava nemamo. Tako je i s odronima, klizištima – mi takvih problema ovdje nemamo. Nadalje, ne postoji osiguranje od suše koja je, opet, karakteristika za ove krajeve, a u strukturi šteta na nju otpada čak 85 posto. Hajdemo kao država djelovati stimulativno. Hajdemo bar poljoprivrednicima koji imaju visokodohodovne djelatnosti poput voćara, povrtlara, izići ususret – oni koji imaju sustav navodnjavanja trebaju osigurati površine od suše i na to bi osiguravatelji trebali pristati. Jer, RH u tom dijelu može biti iznimno dobar proizvođač zdrave hrane i treba dati tehnologiju, višeznačan suport, mora se raditi pozitivna selekcija - kaže Rimac.

Drugim riječima, nije više praksa slanje uplatnica obeštenicima na iznose od 10, 50, 100 kuna odštete, nego se, nastavlja Rimac, žele uvesti kriteriji, počevši već od onoga o minimalnoj površini. Najavljuje se novi zakon o elementarnim nepogodama koji podrazumijeva kontrolu, smanjenje diskrepancije između lokalnih povjerenstava i osiguravateljskih društava, tako da šteta u konačnici bude što realnije procijenjena.

- Namjera je da 2013., kada je o softveru riječ, bude bazna godina, da se retroaktivno uvedu podaci od 1. siječnja 2013. Pravi rezultati vidjet će se 2015. Bit će to raport po kulturama, kaže Rimac, dodajući da će u projekt biti uključena ministarstva poljoprivrede, financija, graditeljstva..., odnosno Agencija za plaćanja, HPA, Državna geodetska uprava, uz neizostavno unošenje OIB-a.