VIŠNJICA – Terenskom nastavom u turističko-poljoprivrednom kompleksu Pustara Višnjica d.o.o., na kojoj je ujedno i najveća plantaža batata u Hrvatskoj, završio je 6. međunarodni znanstveni skup Agroglasa – najutjecajnijeg hrvatskog poljoprivrednog časopisa.

Trodnevni Agroglasov skup, podsjetimo, počeo je, već tradicionalno, u Vukovaru u hotelu Lav, u ponedjeljak, 28. svibnja, a završio obilaskom imanja Višnjice kod Slatine. Sudionike znanstvenog skupa dočekala je suvlasnica i direktorica imanja Pustara Višnjica, Ksenija Plantak. U pozdravnom govoru izrazila je zadovoljsvo posjetom znanstvenika i stručnjaka poljoprivrednog profila, jer, kako je istaknula, vole čuti riječ znanosti i struke vezano uz projekte koje su pokrenuli. Ksenija Plantak ukratko je podsjetila na povijest imanja, osvrnula se na trenutačno stanje te brojne projekte koje su realizirali i koje još planiraju pokrenuti. Tako se moglo čuti da Pustara Višnjica datira još od 18. stoljeća te da je neko vrijeme na njoj živjelo 200-tinjak stanovnika, koji su njegovali blizak, kolektivan način života. Naime, pustara je imala vlastite izvore energije, dućan, ambulantu, čak i kazalište.

Danas pustara egzistira kao dvije tvrtke - PZ Ergela Višnjica i Pustara Višnjica d.o.o., koje se prostiru na čak 290 hektara zemljišta, od čega je gotovo 30 hektara parkova.

– Višnjica danas zapošljava 30-ak radnika, a u planu je zaposliti ih još, pretežito stanovnika ovog kraja, posebice duže nezaposlene i ugrožene. Na Višnjici je danas pet različitih sadržaja – ruralni turizam, konjogojstvo, uzgoj 500 grla jelena lopatara, uzgoj batata i uzgoj buče. Što se tiče uzgoja batata, cilj nam je bio uvesti u proizvodnju nove, dohodovnije kulture koje mogu, primjerice, zamijeniti uzgoj duhana na ovim prostorima, odnosno one kulture koje se mogu uzgajati i na pjeskovitim tlima, kakva su ovdje. Odluka je pala na batat, na temelju američkih iskustava s područja Sjeverne Karoline, gdje je s propašću duhanske industrije počela sadnja batata pa se danas cijeli kraj oporavio izvozeći batat na kanadsko tržište. Mi batat ove godine sadimo na 25 hektara, a imamo velike planove za proizvodnju te u svijetu vrlo tražene biljke. Višnjički batat za sada završava u trgovačkim lancima diljem Hrvatske, a kako se bliži ulazak u Europsku uniju, stižu nam iz Mađarske upiti i ponude za otkup i sadnice, koje se također proizvode na Pustari Višnjica, ali i pakirani batat - kazala je Ksenija Plantak i dodala da je mađarska delegacija nekidan bila u posjetu Višnjici.

- Mađari su bili kod nas i jesenas, kada su tražili oko 200 tona batata, a zainteresirani su i za sadnice. Međutim, problem je bio uvoz te sada čekaju ulazak Hrvatske u Europsku uniju da slobodno mogu kupiti i sadnice i batat. U Mađarskoj, ali i ostalim zemljama EU, posebice u Italiji, batat je vrlo cijenjen i tražen. Stoga mi u uzgoju batata vidimo svoju veliku šansu. Planiramo razvijati i kooperantsku proizvodnju, ali i pogon za preradu druge i treće klase, koja se teže prodaje, i za sve te projekte tražimo ulagače - kazala je Ksenija Plantak.

Sudionike znanstvenog Agroglasovog skupa s tehnologijom uzgoja batata upoznao je tehnolog Robert Mesaroš.

– Batat je najbolje uzgajati pod folijom, da zadrži vlagu, ali i zato što biljke štiti od izbijanja korova. Trenutačno je u tijeku sadnja batata, koja se odvija djelomice s pomoću sadilica, djelomice ručno. Na dan uspijemo posaditi pet-šest hektara, a radi 16 djelatnika. Domaće tržište za sada dobro reagira na naš batat, lani smo ga, primjerice, sadili na 16 hektara i sav prodali. Nismo imali dovoljno za podmirenje potražnje pa smo ove godine povećali površine na 25 hektara. U budućnosti, uz pomoć kooperanata, planiramo saditi batat na najmanje 100 hektara. Za 40 dana batat će zatvoriti sve redove. Za rast mu je idealna temperatura od 20 do 25 Celzijevih stupnjeva, a kada dođe vrijeme za vađenje, vadi se ručno ili izoravanjem jednobraznim plugom - rekao je Mesaroš.

Znanstvenici su obišli i pogon gdje se, u kontroliranim uvjetima, obavlja naklijavanje, skladišti i pakira batat.

– Naklijavanje traje četiri-pet tjedana, nakon čega sadnice prenosimo u plastenik, a kada se dobro ukorijene, sade se na polju - kazala je Ksenija Plantak.

– Smatram da se društvo u cjelini mora udružiti sa strukom i znanošću i pokrenuti prije svega proizvodnju dohodovnijih i ekološki prihvatljivih kultura, koje će povećati zaposlenost u ruralnim krajevima - kazala je Plantak.

Završnici 6. Agroglasovog znanstvenog skupa, koji je završio ručkom u višnjičkom restoranu, a čiji je meni sadržavao jela pripremljena s batatom, pridružile su se i Ana-Marija Petin, pročelnica Ureda za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko–podravske županije, i Sanja Bošnjak, zamjenica župana virovitičko-podravskog.

Govoreći o razvoju poljoprivrede na području Virovitičke županije, Sanja Bošnjak je navela da je u tijeku izgradnja sustava navodnjavanja na području općine Sopje na 1.300 hektara, a u planu je navodnjavati još 700 hektara.

– S ukupno 2.000 hektara navodnjavanjih površina cilj nam je na ovim prostorima zamijeniti uzgoj tradicionalnih poljoprivrednih kultura dohodovnijim, poput batata. Planiramo izgraditi i kompleks plastenika na približno 14 hektara s distributivnim centrom poput onih koje smo vidjeli po Nizozemskoj. Planova je puno, imamo jako dobru suradnju s osječkim Poljoprivrednim fakultetom, koju želimo još više pojačati jer nam je u provedbi naših projekata važna pomoć znanosti - kazala je Sanja Bošnjak.

– Višnjica je pravo blago koje ima Hrvatska i Slavonija i držim da na to trebamo biti posebno ponosni. Smatram da je to pravo mjesto za završetak Agroglasovog znanstvenog skupa, za koji vjerujem da će se nastaviti, ali i da će s ulaskom u EU biti još više sudionika iz drugih zemalja kako bi razmijenili iskustva i znanja - kazala je prof. dr. sc. Marija Ivezić, predsjednica Katedre za entomologiju i nematologiju na Poljoprivrednom fakultetu Osijek.

Prof. dr. sc. Vesna Vukadinović, predstojnica Zavoda za kemiju, biologiju i fiziku tla na Poljoprivrednom fakultetu Osijek, izrazila je zadovoljstvo što sudjeluje na Agroglasovom skupu, jer je, kako je ustvrdila, jako dobro organiziran.

– Posebno raduje to što je Agroglasov skup postao već tradicionalan. Završnica skupa na Višnjici dobro je pogođena jer sam turističko-poljoprivedni kompleks ima velik potencijal. Nadam se da će svi pokrenuti projekti zaživjeti na Višnjici te da će ih država prepoznati i pomoći im, posebno u dijelu planova zapošljavanja ženskog stanovništva na ovim prostorima.