ĐAKOVO – E sad bi bilo dosta - komentar je koji se ovih dana može čuti kako od slavonsko-baranjskih ratara tako i od domaćica koje već danima ne mogu u svoje vrtove, misleći pritom da je kiše koja uporno natapa Slavoniju više nego dovoljno.

- U “bašči” se ne može ništa raditi, bojim se, ako nastavi ovako padati, da će nam sve istrunuti. U subotu sam tretirala krastavce protiv plamenjače i to stazom pokraj redova pa sam bila sva blatna. Trebalo bi krumpire zgrnuti, raščupati rajčicu, ali za sada za to nema šanse - kaže Katarina.

U đakovačkom meteorološkom mjernom centru doznajemo kako su u svibnju pale 93 litre kiše po četvornome metru, no, kako pojašnjava Slavica Petrošanec, u prvoj je dekadi bilo samo 16 litara, a zakišilo je u drugoj i trećoj dekadi. Da i seljaci sa strahom promatraju nebo i oblake koji nose kišu, potvrđuje predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić.

- Niske su temperature i ove kiše jedino pogoduju rastu korova. Ljudi doslovce ne mogu ući u polja prskati i zaštititi kulture. Velika vlaga ne pogoduje ni pšenici. Zbog velikih kiša kod kultura koje su ponikle, posebice suncokreta, loše djeluju zaštitna sredstva, usporavaju ih u rastu. Seljaci koji imaju sijeno pokosili su livade, a sad travu ne mogu osušiti. Ako kišno vrijeme još potraje, a trava ostane desetak dana na polju, od nje više nema nikakve koristi, jer je izgubila sva svoja svojstva. Ovakvo vrijeme ne pogoduje ničemu - upozorava Brlošić.

Kako za ljeto meteorolozi ponovno najavljuje temperature koje će dosezati i 40 Celzijevih stupnjeva, a s njima i sušu, Brlošić kaže da će se vlaga unatoč svemu zadržati u zemlji, no, dodaje, može doći do novih problema.

- U tlu sada ima znatno više vlage nego što je bilo prošle godine. Popnu li se temperature na 40 i više Celzijevih stupnjeva, biljka tad prestaje vegetirati - dodaje Brlošić, te ističe kako su nagle kiše ove godine već prouzročile velike probleme oko Iloka.

- Nagle kiše na zemlji naprave koru pa ljudi moraju razbijati i presijavati površine. Biljka jednostavno ne može niknuti kroz tskvu zemljinu koru. Mi se znamo šaliti da je seljak naopako bacio sjeme jer biljka, recimo kukuruz, budući da ne može na površinu, nikne u zemlju. No, situacija svakako nije za šalu - kaže Brlošić, ističući kako je to novi trošak za seljake.

- Kad se u Iloku, gdje je zemlja bogodana, zbog ovolikih kiša moralo presijavati, kako je onda dalje. Taj se problem javio i u jednom dijelu Vojvodine - upozorava Brlošić.

Dodaje i kako se približava vrijeme žetve, a ostane li kišovito, bit će, upozorava, velikih problema sa zapadanjem kombajna u poljima.

- Nije dobro što pada toliko kiše, a nisu dobre ni ove niske temperature. S jedne strane, istina, zbog ovakvih temperatura neće se razvijati bolesti, ali kad temperatura naglo skoči, što se predviđa, uz veliku vlagu doći će do njezina daljnjeg razvoja. Već sada se na njivama vidi šarenilo, da je bolest prisutna - kaže Brlošić.