Ovogodišnji nastup hrvatskih izlagača na 80. međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu, koji ulazi u svoju završnu fazu (otvoren je, naime, do petka, 24. svibnja), za HGK Županijsku komoru Osijek ima posebno značenje.
Prvi razlog je što je Hrvatska službena zemlja partner sajma, što svakako koincidira s datumom ulaska naše zemlje u članstvo Europske unije.
Kruna lobiranja
Ali to je zapravo kruna intenzivnog lobiranja da se hrvatski izlagači, pretežito oni okrenuti poljoprivredi, poljoprivrednoj i prehrambenoj proizvodnji vrate i nametnu srbijanskom tržištu.
Naime, središnjica Hrvatske gospodarske komore kao organizator, a njezina Županijska komora Osijek unazad 13 godina, od 2000., glavni je operativni organizator dolaska i nastupa na ovom sajmu.
- Novosadski sajam ključno je mjesto prodora hrvatskih, pa tako i osječko-baranjskih tvrtki na srpsko tržište. Treba napomenuti da smo izravno na ovo tržište preko ovakvih nastupa uveli ukupno 311 tvrtki. Ako znamo da postoji i onaj kooperantski dio koji se veže uz te tvrtke, a uglavnom je riječ o prehrambenom i prerađivačkom sektoru, ta se mreža svakako proširivala. Usudio bih se reći kako je upravo osječka Komora uvela Hrvatsku na srpsko tržište, ocjena je Zorana Kovačevića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Osijek.
Predstavljene i hrvatske turističke destinacije
Na ovogodišnjih 216 četvornih metara izložbenog prostora predstavilo se 37 hrvatskih tvrtki (iz OBŽ ih je 11 tvrtki) i dvije županijske komore - HGK - Županijska komora Otočac i HGK Županijska komora Pula, ukupno dakle 39 izlagača.
- S nama su ovdje izlagači iz cijele Hrvatske, iz Umaga, Pule, Zagreba, Belog Manastira.... Zastupljene su i različite djelatnosti, naravno, najviše oni koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom, ali i industrija koja je prati. S nama su i znanstvene institucije, a predstavljene su i turističke destinacije u našoj zemlji, nabraja Katarina Pekanov, tajnica osječke Komore.
Među izlagačima, ovom prigodom prednost dajemo tvrtkama iz Osijeka i Osječko-baranjske županije. Veliku promotivnu vitrinu rezervirale su Saponija, Osječka pivovara, Kandit, Karolina i Tvornica ulja Čepin. Ali i ...
- Poljoprivredni institut odazvao se pozivu HGK jer radimo na cijelom području regije, pa tako i Srbije, gdje naša kuća svakako nije nepoznanica. No, ovo je tržište za nas interesantno, jer, primjerice, naš sadni materijal cijenom je konkurentniji od europskog, a kvalitetom odskačemo od srbijanskih proizvođača, tvrdi Krunoslav Dugalić, predstojnik Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog instituta Osijek.
Za belomanastirski Starco ovo je druga godina kako nastupaju na Novosadskom sajmu, Damir Habula ne skriva kako je cilj povećati broj kontakata i proširenje tržišta.
Tvrtka Maco Agrar iz Đakova ovlašteni je zastupnik Same traktora, a ovdje su također radi proširenja tržišta.
- Motivacija dolaska na ovaj sajam jest osigurati nam povoljniju i jeftiniju mehanizaciju iz Srbije za hrvatsko tržište, odnosno, izvoz naše mehanizacije potrebite ovoj strani, kaže Zdravko Podgajac, direktor tvrtke, koji najavljuje i mogućnost, budući da su distributeri Fliegl mehanizacije, pokretanja proizvodnje prikolica u Hrvatskoj.
Među izlagačima već poznatih ovom tržištu, na Sajmu se u okviru Komorina štanda nalazi i Eurovoće sa sjedištem u Donjem Miholjcu.
- Na tržišta Srbije i BiH izvezli smo robe u vrijednosti od milijun kuna, u Srbiju ponajprije preko partnera trgovačkog lanca IDEA, kazuje Dejan Aleksić.
Ne bismo mogli bez pomoći ŽK
Za vrijeme ovog nastupa iščekuju vijest da su ishodili “IFS food”, certifikat koji su uveli trgovački lanci zapadnoeuropskih zemlja za proizvođače njihovih robnih marki! A priču o dobrom vjetru koji očekuju, Aleksić će zaokružiti podatkom kako neprestano osvajaju nova tržišta, prije mjesec dana kontingent robe proizvedene u Eurovoću otišao je na tržište Libije.
Antun Stakor, iz osječke tvrtke Credo, kojemu je ovo treći nastup na Komorinom štandu, a prije toga je imao samostalne nastupe, predstavlja svoju proizvodnju fleksibilne, te bag in box ambalaže za proizvođače vina, voćnih sokova, ulja, pa i mlijeka.
A naši sugovornici nisu propustili naglasiti kako na ovom reperezentativnom sajmu ne bi mogli, bar u ovakoj mjeri, izlagati bez potpore HGK koja pokriva gotovo sve troškove.
Pored toga Komora je za izlagače okupljene oko njihova štanda organizirala i potrebni prateći dio - separee za poslovne razgovore, kao i onaj domaćinski dio - hostese i poslugu osvježavajućih pića. Doista standard dostojan nastupa izlagača zemlje partnera Novosadskog sajma.
A recimo zaključno kako je sajam otvoren do petka, radno vrijeme je od 9 do 19 sati. I ne manje važno - ulaznica za pojedinačne posjete iznosi 500 dinara, odnosno 35 kuna.
Dario KUŠTRO
311
tvrtki do sada je izravno nastupilo preko Županijske komore Osijek na Novosadskom sajmu
216
četvornih metara izložbenog prostora HGK ove je godine opremljeno
39
izlagača i dvije županijske komore predstavilo se na sajmu, od toga iz OBŽ-a njih 11
Zoran Kovačević
predsjednik HGK ŽK Osijek
Ne očekujem probleme u razmjeni sa Srbijom
Skori ulazak Hrvatske u članstvo Europske unije, odnosno izlazak iz članstva u CEFTA-i i moguća otegotna okolnost našim tvrtkama na tržištu Srbije bila je, očekivano, jedna od tema razgovora u Novom Sadu. O tome je svoje mišljenje dao i Zoran Kovačević, predsjednik HGK Županijske komore Osijek. - Činjenica jest da ovdje prednjače naše tvrtke koje su na ovom tržištu već egzistirale i ranije, te bile prepoznate kao brend. Naša je procjena, kada smo 2000. godine došli na ovaj sajam, da vanjskotrgovinska razmjena između dviju država mora rasti i zadali smo si određene parametre. Bilo je tu, naravno, prepreka, pa i političkog nerazumijevanja. No, godinu po godinu, kako smo razvijali komorsku mrežu kontakata, posebice ovdje u Vojvodini s novosadskom, somborskom i subotičkom tako je sajam u Novom Sadu dobivao na značenju. I upravo ovih nekoliko stotina tvrtki koje su ovdje došle, bilježe već duže vrijeme više od 100 milijuna američkih dolara vrijednu razmjenu, kaže Kovačević. Posebno ističe u međuvremenu ostvarene akvizicije nekih hrvatskih tvrtki koje su privatizirale srpske tvrtke, pa i zasnovale proizvodnju. “Kada je u pitanju prehrana i poljoprivreda imamo također tvrtke koje su zakupile značajne poljoprivredne površine, ovdje organizirale proizvodnju i te sirovine koriste u proizvodnji na našem tržištu. I to je, usudio bih se reći, najsloženiji način moguće međunarodne suradnje, naglašava Kovačević. Bez obzira na prepreke koje će se pojaviti 1. srpnja, Kovačević smatra da će tu ipak biti najmanje problema. “I to iz razloga što Srbiji 1. siječnja iduće godine prestaje vrijediti sporazum o privatizaciji i pridruživanju, dakle liberalizacija će ići do maksimuma. I u tim uvjetima očekujem da bi približno 20 posto naših vanjskotrgovinskih aktivnosti, bar kada je u pitanju gospodarstvo Osječko-baranjske županije, za Hrvatsku ipak nešto više, do 30 posto, moglo biti ugroženo u tom prehrambenom dijelu. Neće se ništa posebno dogoditi i u strukturi izvoza prema Srbiji, jer imamo približno 70 posto industrijskih proizvoda. A oni idu prema istim uvjetima, tu nema korekcija. Samo ćemo tih pola godine imati režim carinskih opterećenja”, zaključuje Kovačević.