ZAGREB - Omjer od osam pacijenata na jednu medicinsku sestru, kakav se u prosjeku nalazi u engleskim bolnicama, natjerao je pripadnice ove medicinske grupacije da se pobune zbog lošeg standarda takvog rada koji rezultira niskom razinom sigurnosti pacijenata i osoblja u bolnicama. Upozorenje vlastima prošlog je tjedna odaslala seniorska skupina medicinskih sestara, tvrdeći da su zbog velikog broja pacijenata po jednoj medicinskoj sestri bolnički pacijenti u stalnom riziku, a pozvala se na istraživanja koja govore da praksa u kojoj medicinska sestra mora skrbiti o više od osam pacijenata povećava rizik narušavanja zdravstvenog stanja pacijenta, ili čak njegove smrti.

- Trideset godina već radim kao medicinska sestra i stanje nikad nije bilo gore. Jedna sestra brine o deset, petnaest, pa i više pacijenata. Uvođenje radnog vremena u tri smjene je nepraktično, jer kad dođem u deset navečer u bolesničku sobu većina pacijenata već spava i nemamo priliku saznati ni što mu je ni kakvo mu je stanje - požalila se nedavno medicinska sestra u jednoj slavonskoj bolnici.

Da je stanje više nego alarmantno, potvrđuju i u Hrvatskoj komori medicinskih sestara (HKMS). Omjer medicinskih sestara i pacijenata nije jednak u svim bolnicama, a na udaru su, kažu u Komori, kliničke bolnice i specijalne bolnice u koje pacijenti najčešće odlaze. Dok u Engleskoj zdravstvene vlasti pozivaju bolnice da zaposle onoliko medicinskog kadra koliko je potrebno, u Hrvatskoj nema takvih mehanizama, a isti standardi vrijede za sve bolnice, i one u kojima je pacijenata toliko da leže i na pomoćnim krevetima, i one koje cijelu godinu zjape prazne.

- Bolnice koje su totalno popunjene svi su klinički bolnički centri, u Splitu, Rijeci, Zagrebu, Osijeku, te specijalne bolnice poput Jordanovca. U takvim bolnicama medicinske sestre padaju s nogu od posla i mogu sa sigurnošću reći da nikada u povijesti u bolnicama nismo imali tako malo sestara - ističe Dragica Šimunec, predsjednica Komore. Pogubno je, smatra ona, što isti standard vrijedi za sve bolnice, a nisu predviđeni mehanizmi da se bolnicama omogući da uposle onoliko ljudi koliko je potrebno. Pacijenti koji uđu u velike hrvatske bolnice nisu ni svjesni da bi se zbog preopterećenosti medicinskih sestara i oni, poput engleskih pacijenata, mogli naći pod povećanim rizikom od neželjenih događaja prilikom boravka u bolnici. Zamjena nalaza, pogrešno upisano ime ili prevelika doza lijeka izdana pacijentu zbog premorenosti može završiti ozbiljnim posljedicama, pa i kobno, pokazala je svjetska medicinska praksa.

- Sigurnost pacijenata temeljno je pitanje o kojem treba voditi računa kad se govori o broju medicinskog osoblja. Odgovorno tvrdim da su sestre u našim bolnicama na rubu izdržljivosti. One od sebe daju sve i srećom dosad nije bilo značajnih incidenata za koje bismo znali, ali činjenica je da je situacija teška. Ako nemate dovoljno ljudi, rizike ne možete spriječiti - upozorava Šimunec.

- Medicinske sestre u hrvatskim bolnicama iscrpljuju se do granica izdržljivosti, tvrdi predsjednica strukovne komore, a pitanje je vremena kad će i sestre, kako su to učinile stjuardese, početi masovno otvarati bolovanja. Ne u znak prosvjeda, nego zato što su konstatno na rubu snaga. "Pacijenti u bolnicama su sigurni, ali sestre nisu. One su izložene nepodnošljivim naporima i moglo bi se dogoditi da u jednom trenutku jednostavno kažu - ne možemo više”, zaključuje Šimunec.