Objavljeno 18. svibnja, 2013.
Na tržištima zemalja CEFTA-e prihod nam dolazi i od naplate licenci za umnažanje sjemena
Iako se godinama poljoprivredni sektor uključujući i sjemenarstvo usklađuje s direktivama Europske unije, od 1. srpnja nastupit će ipak velike velike promjene kojih se mnogi pribojavaju.
Bio je to ujedno i povod za razgovor o toje i ostalim temama s prof. dr. sc. Zvonimirom Zdunićem, ravnateljem Poljoprivrednog instituta Osijek.
Kako se Poljoprivredni institut Osijek kao najveća hrvatska oplemenjivačko-sjemenarska kuća priprema za EU?
- Na Institutu pripreme za EU traju već godinama, a povezane su s našim ranijim aktivnostima vezanim uz procese priznavanja naših sorata i hibrida na brojnim tržištima, kao i njihovo pozicioniranje na svakom pojedinom tržištu. Sada nam je preostalo, zajedno s državnim tijelima koja u tome sudjeluju, pratiti tijek upisa svih naših komercijalno vrijednih materijala na EU listu-Common Catalog i na taj način širom otvoriti vrata našem sortimentu prema zemljama EU. Istodobno, naši znanstvenici su uključeni u prijave i realizaciju međunarodnih projekata zajedno s inozemnim partnerima i regionalnim razvojnim agencijama. Tu posebno ističem našu izvrsnu suradnju s Regionalnom razvojnom agencijom Slavonije i Baranje.
Nastavak poslovanja sa zemljama CEFTA-e
Koje promjene očekuju hrvatske sjemenare ulaskom Hrvatske u EU s obzirom na to da su im najveća i glavna izvozna tržišta zemlje CEFTA-e i azijska Turska, Iran i druga?
- Istina je da se ovdje radi o velikim tržištima, ne samo za Poljoprivredni institut Osijek nego i za najveće svjetske multinacionalne kompanije s kojima se vrlo uspješno natječemo na domaćem i svjetskom tržištu. Proizvodno-izvozna strategija Instituta na brojnim tržištima svoje poslovanje temelji na plasmanu visokih, najkvalitetnijih kategorija sjemena. Na taj način iz tržišta dodatno prihodujemo kroz naplatu licenci jer se umnažanje tržišnih kategorija sjemena odvija izvan naših granica. Stoga smatramo da nam ovakvi poslovni odnosi neće biti poremećeni u daljnjem poslovanju u zemljama CEFTA-e.
Bojite li se da će hrvatsko tržište preplaviti jeftino sjeme iz EU, kojemu će biti teško konkurirati kao što će biti slučaj s jeftinom hranom?
- Naprotiv! Jeftinog sjemena u EU nema, odnosno, govoreći vrlo precizno, nema jeftinog a istovremeno kvalitetnog sjemena. Stoga, ako govorimo o našim pozicijama na domaćem tržištu, uvjereni smo da one nisu, niti će biti ugrožene. To potvrđuju i uspjesi Instituta vezani uz povećanje plasmana sjemena cjelokupnog ratarskog programa u posljednjih nekoliko godina.
Previše propuštenih prilika
Kako ocjenjujete stanje hrvatskog sjemenarstva?
- Ako analiziramo stanje od 15-20 godina unatrag, možemo s razlogom konstatirati da je iza nas previše propuštenih prilika. Hrvatsko sjemenarstvo u cjelini, promatrano kroz spomenuto razdoblje, imalo je velikih oscilacija. Odnosno, bilo je razdoblja kada je bilo praćeno ozbiljnim poticajnim sredstvima, ali strateški nismo riješili ni jedan problem. Da pojasnim kroz primjer lanjske suše i katastrofe koja je, između ostalog, pogodila i visokovrijednu sjemensku proizvodnju kukuruza. Naime, sredstva koja su godinama isplaćivana na ime te proizvodnje uglavnom nisu bila korištena za podizanje razine sigurnosti proizvodnje (navodnjavanje). U sušnim godinama kao što je bila prošla, ali isto tako i 2011., 2007., 2003. i 2000., ovakva vrsta ulaganja višestruko bi se isplatila.
Zdenka RUPČIĆ
VIŠE UPLAĆUJEMO U PRORAČUN NEGO IZ NJEGA POVLAČIMO
Kako se vi na Institutu borite s krizom?
- Pronalaženje izlaska iz krize uvijek je zadatak i odgovornost čelnog čovjeka svake institucije. Poljoprivredni institut Osijek može poslužiti kao primjer sinteze znanosti i gospodarstva naše zemlje, jer se veliki dio rezultata znanstveno-istraživačkog rada instituta (novorazvijene sorte i hibridi), osim na hrvatskom, dodatno dokazuju i na iznimno zahtjevnim tržištima zemalja uvoznica našeg sjemena. Na taj način ostvarujemo dvojake ciljeve – prvo, ostvarujemo dodatni prihod koji ponovno ulažemo u znanstveno-istraživačke cikluse, i drugo, financiranje našeg znanstveno-istraživačkog rada ostvarujemo najvećim dijelom iz privreda zemalja korisnica našeg sjemena, a ne isključivo iz državnog proračuna. Na taj način više uplaćujemo nego što povlačimo sredstava iz proračuna, tj. dodatno rasterećujemo hrvatski državni proračun, po čemu smo doista jedinstvena znanstvena institucija u zemlji. Međutim, pretpostavka svega ovoga jest pravilna selekcija vrhunskih mladih ljudi sukladno procjeni njihove intelektualne snage i socijalne inteligencije.
Inovacije izvlače iz krize
Postoji li neki recept za izlazak iz krize?
- Obišao sam gotovo cijeli svijet i s punom odgovornošću tvrdim da su samo stalne inovacije, stalna usavršavanja i kontinuirane znanstveno-poslovne veze takvih ljudi sa svijetom temelj i formula opstanka svake institucije ili tvrtke, svake znanstvene ili privredne grane, svakog poslovnog subjekta. Temeljna je istina da svatko u svojoj struci mora kreirati vlastitu tržišno uspješnu inovaciju kao svoj odgovor i doprinos izlasku iz krize. A to nije nimalo lako, brzo ni jednostavno. Neraskidiva trojna veza istraživanje-razvoj-inovacija predstavlja zapravo trokut znanja na Institutu koji je dokazao kako se istraživanja i gospodarstvo međusobno potiču, a ne potiru. Glavnu ulogu u globalnom svijetu nose istraživački instituti i istraživačka sveučilišta. To je naša paradigma budućnosti.
Sjetva deklariranog sjemena jamči kvalitetnu proizvodnju
Hrvatskom sjemenarstvu danas ozbiljno prijeti nerazumijevanje, neprecizno tumačenje pa sukladno tome moguće i nekvalitetno provođenje na terenu procesa vezanog za pojam farmerskog sjemena. Znanstvena i stručna javnost je nebrojeno puta upozoravala poljoprivrednike da je sjetva isključivo deklariranog sjemena zapravo najisplativiji trošak, trošak koji proizvodnji, koja je u cjelini skupa, daje nužnu sigurnost i kvalitetu. Tomu u prilog idu i iskustva nekih EU zemalja koje su u tu problematiku ozbiljnije zagazile i kod kojih se već sada potvrđuje da se, kada je riječ o farmerskom sjemenu, radi o procesu koji je negativno reverzibilan. Dakle, prirodu je nemoguće prevariti.