Regija
PLANIRA ŽIVJETI OD UZGOJA DOMAĆIH ŽIVOTINJA

Student veterine uzgaja crne svinje
i planira turističku gastroponudu
Objavljeno 15. svibnja, 2013.
Antun Brkić iz Nove Kapele, osim svinja, drži i 60 ovaca, zbog janjadi

NOVA KAPELA - Nekada gotovo da nije bilo seoskog domaćinstva u Slavoniji u čijem svinjcu nije bilo po nekoliko crnih svinja, poznatih fajferica, čije je meso, mast, krvavice, kobasice... prehranjivalo obitelji tijekom godine. No godinama su druge sorte bijelih svinja preuzimale prednost u uzgoju pa je na upozorenje stručnjaka da zbog malog broja krmača i nerasta prijeti izumiranje toj autohtonoj pasmini - država prije desetak godina reagirala davanjem poticaja uzgajivačima. Riječ je o svinji skromnih zahtjeva pogodnoj za držanje na otvorenom, čije je meso prema dosadašnjim istraživanjima kvalitetnije i izdašnije. To su bili razlozi zbog kojih se i 25-godišnji budući veterinar Antun Brkić iz Nove Kapele odlučio baviti uzgojem crne slavonske svinje, a pokazao ih je na nedavno održanoj prvoj Nacionalnoj izložbi u sklopu Međužupanijske stočarske izložbe u Slavonskom Brodu.

- Za sada imam nerasta, krmaču i četiri praseta. Ova je pasmina prilagodljiva i ekonomična, jedina planski stvorena pasmina svinja. Hrani se na tradicionalan način, žirom ako je to moguće u privatnim šumama, lucernom, sjenažom, bundevom, djetelinom..., što više samoodrživim načinom - kaže Antun, koji s ocem Brankom i obitelji vidi perspektivu u uzgoju autohtone svinje u kombinaciji sa seoskim turizmom.

Razlozi tome su prednosti uzgoja ove sorte zbog smanjenih troškova hranidbe, izgradnje nastambi..

- Zbog svoje tamne boje otporna je na sunce, a zbog čekinja na hladnije uvjete, tako da cijele godine može boraviti vani pa ne zahtijeva grijanje objekta i skupu opremu, ekonomničnija je za tradicionalni način uzgoja. Možemo reći da je ona sretna svinja, jer zadovoljava svoje potrebe prehrane rovanjem, socijalnim kontaktom s drugim svinjama u čoporu. A zbog načina držanja i hranjenja, i meso je kvalitetnije - naglašava mladi uzgajivač.

Iako uskoro završava veterinarski fakultet u Zagrebu, volio bi, kaže, da može živjeti samo od uzgoja domaćih životinja i ponude seoskog turizma, za što ima znanja i na pretek dobre volje. Namjerava turistima nuditi rijetke delicije crne svinje, koje stručnjaci ocjenjuju najvišim ocjenama:

- Za razliku od brzouzgojenih bijelih svinja, fajferice se drže u tovu do dvije godine pa njihovo meso bude zrelo i daje poseban okus suhomesnatim proizvodima, a i ne kaliraju. A time bi, kako vjeruje, mogao više pridonijeti nego radeći samo u ambulanti.

Osim svinja, drži i 60 ovaca, zbog janjadi. U brdskom dijelu Slavonije, kaže Antun, ima dosta pašnjaka koje mnogi danas doživljavaju kao nužno zlo budući da je u trendu gradnja prestižnih objekata. Baš zbog toga, on u uzgoju ovaca vidi perspektivu jer te životinje od travnja do prvih snjegova može držati na otvorenom.

Marija RADOŠEVIĆ
Ime po vlastelinskom imanju

Autohtona crna slavonska svinja u 19. stoljeću nastala na imanju vlastelina Pfeifera u Orlovnjaku kod Osijeka križanjem lasaste mangulice i berkšira zbog čega je i do danas zadržala naziv fajferica. Od 2000. godine broj uzgojenih crnih svinja u Hrvatskoj je u porastu. Tako je od 237 krmača i 26 nerasta prebrojenih u 2001. godini njihov broj deset godina poslije porastao na 896 krmača i 109 nerasta, od čega najviše u Slavoniji.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike