BOCANJEVCI – Članovi nedavno osnovane Poljoprivredno-uslužne zadruge Vrtovi Valpova krupnim koracima idu prema unaprjeđivanju proizvodnje. Tako su ovih dana nabavili stroj za sadnju bijelog i crvenog luka – jedinstven na prostoru Valpovštine, ali i jedan od rijetkih na području cijele Hrvatske.

Prijeko potrebna sadilica, koja je sedam članova ove zadruge stajala približno 6.500 kuna, isplatila se već prvog dana rada, u kojem je posađeno oko dva hektara bijelog domaćeg luka i tri hektara crvenog domaćeg luka. Zadrugari kažu da su spremni otići i korak dalje te novi stroj ponuditi u najam i ostalim povrtlarima koji nisu članovi njihove zadruge, a sve radi unaprjeđivanja poljoprivredne proizvodnje i povrtlarstva na području Valpovštine. Dobivena sredstva od iznajmljivanja ovog poluautomatskog stroja planiraju uložiti u širenje svog strojnog parka. Pozivaju i ostale građane da im se pridruže i pomognu im u njihovu nastojanju da očuvaju izvorne, autohtone povrtlarske sorte ovoga kraja, koje su posljednjih desetljeća gotovo nestale pred naletom uvoznih kultura, a koje svojom kvalitetom teško mogu parirati domaćim sortama.

- Naši zadrugari, uz gotov proizvod, proizvode i sjeme te sadni materijal. Sav svoj trud ulažemo i s namjerom da se proširi naše domaće sjeme i stare sorte poput bijelog i crvenog domaćeg luka, domaćeg zelenog graha, domaće paprike i drugih povrtlarskih kultura karakterističnih za ovo područje, koji se više nigdje ne mogu kupiti ni nabaviti. Na žalost, kod nas u Hrvatskoj više nema ni proizvođača domaće lučice koja se sve više traži, a uspijemo li upravo mi u našoj zadruzi postati oni koji će dobiti potrebne certifikate za povrtlarske kulture i stare sorte koje uzgajamo i uspijemo li ih proširiti na vrtove i oranice Valpovštine i Slavonije i Baranje, smatrat ćemo da smo u cijelosti opravdali neke od glavnih razloga osnivanja ove naše zadruge - kaže voditeljica Vrtova Valpova Jelica Štrok.

Ona zajedno sa svojim zadrugarima planira i prezentaciju sorti starog sjemena jer zanimanje za njih iz dana u dan sve više raste.

U zadruzi naglašavaju da su i bez ekomarkica oni istinski ekouzgajivači te da bi ih posebno radovalo kada bi se novi povrtlari u što većem broju uključivali u njihovu zadrugu. Samo bi tako, kažu, bili spremni odgovoriti na golemu potražnju tržišta za njihovim domaćim proizvodima, kakve Europska unija sigurno ne može ponuditi niti proizvesti.