ĐAKOVO - Pred Hrvatskom, kao članicom EU, njena je prva žetva. Naime, dok kombajni budu žnjeli pšenicu, postat ćemo punopravni član te velike obitelji na čijem je golemom tržištu 500 milijuna potrošača i gdje pšenice ima sasvim dovoljno, pa je naš udio proizvodnje žita od gotovo jedan posto krajnje zanemariv.

Naš ulazak na EU tržište pšenice neće donijeti nikakve tektonske poremećaje, no zato naši proizvođači, otkupljivači i prerađivači oprezno očekuju što će to donijeti nama, tržištu, cijenama, viškovima.

RH ulazi u EU sa žetvom za koju se očekuje da nakon više godina premaši milijun tona pšenice, a dosadašnji prosjek je 450.000 do 900.000 tona. Dok (neki) ratari sumnjičavo vrte glavom, spominju nedavnu veliku vlagu, u Žitozajednici pojašnjavaju te procjene, ali najavljuju i nižu cijenu u odnosu na 2012.

- Prema našim saznanjima, i pred RH je rekordna žetva, ali i pred EU, njenim središnjim dijelom (Mađarska, Rumunjska, RH,), našim okruženjem, gdje se očekuje rekordan višak pšenice od čak 20, dok je on lani bio 11 milijuna tona. Prema podacima o utrošku sjemena, pretkazali smo da je 2013. posijano 20 posto više pšenice, 190.000 ha, i da bi proizvodnja mogla doseći milijun tona, a potrebe su nam 500.000 tona. Zasijano je više, jer su se seljaci zbog prethodne dvije sušne godine više okrenuli jesenskim nego proljetnim kulturama. Dakako, oprez je vezan uz vremenske prilike, kaže direktorica Žitozajednice dr. Nada Barišić. Dok proizvođači zazivaju lanjsku cijenu pšenice od 1,35, 1,36 kn/kg i tvrde da bi uz nju, uz prinos od 5 t/ha, bili zadovoljni poput ratara Željka Fabrica iz Drenja, koji je lani imao rekordan prinos čak do 7,8 t/ha, u Žitozajednici poručuju da cijena žita neće biti kakva je bila prije ulaska u Uniju, te da to otvoreno treba reći proizvođačima.

– Najavljuje se pad cijena hrane ulaskom u EU pa tako smatramo da će doći i do pada cijena pšenice no, isto tako, trend pada cijena pšenice normalan je u razdoblju do žetve, kaže Barišić.

Izražava žaljenje što se RH, iako je još za mandata prethodnog ministra poljoprivrede Čobankovića ukazivana potreba za tim, nije pripremila standardiziranjem pšenice kroz tri razreda, tri klase, a time i tri cijene, jer će na tržište odlaziti strogo klasificirana pšenica.

– No, to nije zaživjelo, jer je svake godine pitanje pšenice i cijene kod nas ispolitizirano do zadnjeg zrna. U tom smo se segmentu svakako trebali prilagoditi i to je veliki propust, kaže direktorica Žitozajednice, podsjećajući da je pšenica i njena cijena ekonomska, a ne dnevnopolitička kategorija.

– RH treba proizvoditi hrane koliko joj je potrebno, i dosad je pšenica ulazila u nju i izlazila iz nje, kaže Barišić.

Proizvođač Fabric na pragu ulaska u EU i 60-ak dana do žetve kaže da kalkulacije radi na bazi prinosa od 5 t/ha.

– Bio bih zadovoljan da nikome ne ostanem dužan i da mirno dočekam jesen, kaže. Radeći 11 godina u Austriji, radio je kod gazde i u EU uvjetima. Sumnja u “milijunske prognoze”, jer da su nedavne velike kiše prorijedile sklopove, da su brojna područja bila poplavljena, a kraj uz Savu dugo bio pod vodom.

– U te priče o milijun tona pšenice, kao i o našim potrebama od 550.000 tona ne vjerujem. Nikada u zadnje vrijeme višak pšenice nije predstavljao problem nego – čim počinje klasanje, počinje “rat“ za pšenicu, - vi otkupljivačima kažete da seljaci imaju viška pšenice i oni ruše cijenu. U uvjetima viška i EU kvalitetna pšenica otići će van, a ovdje će se uvoziti jeftina, jer će tržište biti otvoreno, rezonira Fabric.

U HPK-u, kada je o cijeni pšenice riječ, pozivaju se na trenutačne podatke TISUP-a.. – Prema TISUP-u, cijene se vrte oko 1,60 do 1,70 kn na francuskoj burzi, kaže predsjednik HPK Matija Brlošić. One na novosadskoj sada su oko 1,20 kn. Prema Brlošiću, cijena bi mogla biti na razini lanjske – 1,35 kn, a da bi sve ispod nje bilo jako loše, jer su poskupjeli imputi.

– Sigurno je da ćemo imati dovoljne količine pšenice i da će biti i viška. Već nekoliko godina dio naše pšenice završi u izvozu preko naših luka u crnomorskoj regiji. Držim da će ta uhodana ruta poslužiti i EU, jer imamo dobar položaj, a Slavonija je prugom povezana s Rijekom i Splitom, što je daleko jeftinije od drugih načina transporta, predviđa Brlošić.

I njegova očekivanja u 2013. su više od milijun tona pšenice. – Što se tiče nas u EU, mi smo makovo zrno, jer svaka naša proizvodnja, osim duhana, ne predstavlja njenih ni jedan posto, kaže Brlošić. Ipak, dodaje, imamo kvalitetnu pšenicu i te bi količine mogle završiti kao poboljšivači na tržištima ostalih članica EU.