Objavljeno 4. svibnja, 2013.
Zastupnik Kajtazi zahtijeva produženje roka do kraja godine ili do 30. lipnja 2014.
Vezani članci
PARCELIZACIJA ZEMLJIŠTA
U cijeloj je Hrvatskoj, procjene su romske zajednice, između 3.000 i 3.500 bespravno sagrađenih objekata u kojima žive Romi, a koji će, ne podnesu li se za njih zahtjevi za legalizaciju najkasnije do 30. lipnja, biti srušeni.
Zakonske odredbe za sve građane Hrvatske vrijede jednako, odgovaraju našem listu iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, koje je u nekoliko navrata najavljivalo da će u trećem valu rušenja bageri ići i na objekte za stalno stanovanje. Romi pak poručuju da sami za legalizaciju novca nemaju i ako im država i lokalne zajednice ne pomognu, na teret će dobiti još više socijalnih slučajeva.
"Rok do kojeg treba podnijeti prijavu za legalizaciju, 30. lipnja, nije moguće ispuniti pa već duže vrijeme zahtijevam da se on produži do kraja tekuće godine, ili do 30. lipnja 2014. U svemu imam podršku svojih kolega - saborskih zastupnika, pa se nadam da ću sva svoja nastojanja koja se tiču legalizacije ostvariti. Smatram da je naša država s ovom vladom na čelu dovoljno socijalno osjetljiva, pa neće doći do rušenja kuća u romskoj zajednici, jer bi to pojačalo problem socijalnog statusa Roma, kojih ionako 95 posto živi na socijalnoj skrbi", kaže Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske manjine. Posljednjih osam mjeseci, dodaje, pokušava pronaći pomoć, novac za legalizaciju romskih naselja.
"Od Vlade sam tražio da izdvoji od 12 do 15 milijuna kuna kao pripomoć romskoj zajednici. Za nekoliko dana imat ću službeni razgovor s potpredsjednikom Vlade Nevenom Mimicom i premijerom Milanovićem. Sva moja nastojanja u proteklih više mjeseci usmjerena su k tomu da svi podnesu zahtjeve za legalizaciju. To smo uglavnom činili tako da smo, osobno ili preko predsjednika udruga koje djeluju u pojedinim romskim naseljima, nastojali prikupiti što više podataka o veličini objekata u kojima Romi žive, o veličini parcele na kojoj se nalazi objekt, o tome kad je i kako sagrađen, o stanarima koji žive u njemu - željeli smo prikupiti što više podataka kako bismo tim informacijama u kasnijoj fazi realizacije posla pouzdano i kvalitetno mogli raspolagati", napominje Kajtazi, podsjećajući da je i predsjednika Ivu Josipovića na nedavnom sastanku upoznao s tim problemom. Kako romska zajednica sama, zaključuje, troškove legalizacije ne može snositi, financijska se "konstrukcija" može zatvoriti samo u krugu koji bi činili Vlada, lokalna i romska zajednica.
Ne predaju li Romi zahtjev za legalizaciju do zadanog roka, 30. lipnja, bageri neće čekati - može se iščitati iz odgovora Ministarstva graditeljstva, čija je ministrica Anka Mrak-Taritaš u više navrata ponovila da se zacrtani rok neće mijenjati, odnosno produžavati.
Irena FRLAN/Bojan MRVOŠ PAVIĆ
3.500
bespravno sagrađenih objekata u kojima žive Romi postoji u Hrvatskoj
ROMIMA TREBA POMOĆI
"Ministarstvo je svjesno problema bespravnih romskih naselja. Financijska sredstva koja je imalo na raspolaganju namjenski je potrošilo na izradu prostornih planova pojedinih romskih naselja. Za uspješno rješavanje problema potrebno je aktivno uključivanje i suradnja i lokalne samouprave i romske zajednice. Što se same dokumentacije za legalizaciju tiče, i roka do kojeg se ona treba predati, važno je naglasiti da je za pokretanje postupka legalizacije bitno podnijeti zahtjev do 30. lipnja, a dokumentacija će se, ako ne bude završena do toga roka, moći i naknadno dostavljati", odgovaraju iz Ministarstva. I iz Ureda predsjednika poručuju da bi "Romima trebalo u procesu legalizacije podršku pružiti ne samo financijski već i u postupku legalizacije, kao i kroz programe za romsku manjinu".