Dok nezaposlenost u Hrvatskoj i dalje raste, sve je veći broj onih koji očekuju ulazak u EU isključivo kako bi im traženje posla u inozemstvu bilo lakše.
Za neke profesije, ako je suditi po opsežnoj analizi najtraženijih svjetskih zanimanja, ovih dana objavljenoj na BBC-ju, nema "zime" izvan granica Lijepe naše. BBC-jeva analiza, mahom temeljena na podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) sa sjedištem u Parizu, koja doduše obrađuje informacije iz tek 34 zemlje svijeta, "izbacila" je dvadeset već godinama najtraženijih profesija, pa su, što nije iznenađujuće, na samom vrhu ljestvice medicinske sestre.
U Austriji su tako tražene sestre specijalizirane za rad u području kirurgije, psihijatrije i pedijatrije, a prosječna godišnja plaća u toj državi iznosi 33.500 dolara. U Belgiji je osobiti deficit sestara u području gerijatrijske i palijativne skrbi, te hitne pomoći, a u Njemačkoj, kako se navodi u analizi, na jednu sestru trenutno postoje tri prazne pozicije kad je riječ o gerijatrijskoj medicini.
SPECIJALIZIRANI STRUČNJACI
U SAD-u kronični nedostatak medicinskih sestara bilježe u Floridi i Kaliforniji, gdje prosječna godišnja plaća za tu profesiju doseže 69.000 dolara, dok u Velikoj Britaniji medicinske sestre osobito traže za područje neonatalne medicine, te kirurgije. Ova profesija tražena je još u Slovačkoj, Sloveniji, Švicarskoj, Danskoj, Mađarskoj, Irskoj, Švedskoj, Finskoj, Kanadi, Singapuru, Hong Kongu, Australiji i Novom Zelandu.
Iza sestara, u svijetu su osobito na cijeni inženjeri iz područja elektrotehnike, strojarstva, građevinarstva, kemije i industrije. Inženjeri strojarstva tako su traženi u 18 zemalja iz spomenute analize, posebice u području proizvodnje automobila i aeronautičke industrije. U Austriji, primjerice, traže čak 23 tipa specijaliziranih stručnjaka iz područja strojarstva, dok u Njemačkoj najbolje prolaze inženjeri specijalizirani za autoindustriju. Strojarski inženjeri traženi su i u Danskoj, Francuskoj, Norveškoj, Mađarskoj, Sloveniji, Švedskoj, Velikoj Britaniji, Švicarskoj, Španjolskoj, Brazilu, Južnoj Africi, Novom Zelandu, Hong Kongu, Singapuru i Australiji. Sličan popis zemalja potrebuje i inženjere iz područja elektrotehnike, kao i građevinske inženjere. U osamnaest zemalja s OECD-ovog popisa izuzetno su traženi i liječnici, pa će tako, recimo, u Australiji najbolje proći anesteziolozi, gastroenterolozi i neurokirurzi, dok u Njemačkoj trenutno nedostaje čak 5000 liječnika, te je to u ovoj zemlji u kojoj je prosječna plaća 49.000 eura najbolje plaćeno zanimanje. Velikoj Britaniji, primjerice, navodi se između ostalog, nedostaje pedijatara i ginekologa, te stručnjaka iz forenzične psihijatrije.
IZGARANJE NA POSLU
Vrlo tražena zanimanja su i stručnjaci informatičkih tehnologija i programeri svih vrsta. Na listi najtraženijih nalaze se i farmaceuti i računovođe, radiolozi, a zanimljivo je da su u svim skandinavskim zemljama, kao i u Kanadi i na Novom Zelandu, traženi psiholozi i zubari. Među najtraženije profesije ubrajaju se i psihoterapeuti, posebice oni s kliničkim iskustvom, čija godišnja plaća u Australiji može dosegnuti i 80 tisuća dolara. U nešto manjem broju zemalja traženi su i audiolozi, primjerice u Finskoj, Irskoj i Australiji, dok bi kuhari trebali dobro proći u Belgiji, Kanadi, Norveškoj, Velikoj Britaniji i Novom Zelandu.
No, paradoksalno, većina ovih profesija koja je u inozemstvu na cijeni, u Hrvatskoj je ili potplaćena ili još gore, mnogi stručnjaci te vrste ne mogu pronaći posao. Takva diskrepancija najvidljivija je na primjeru medicinskih sestara kojih, kako procjenjuje Ana Ljubas, predsjednica Hrvatske udruge kardioloških medicinskih sestara i glavna sestra Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, na Zavodu za zapošljavanje trenutno ima oko 2000.
NAŠE SU SESTRE PREUMORNE
- Vani je to traženo zanimanje i sestre od nas odlaze. Teško je reći o kolikom je broju njih riječ, ali on nije zanemariv. Upravo mi je nedavno jedna sestra dala otkaz, jer odlazi u Njemačku. Ulaskom u Europsku uniju bojim se da će se dogoditi još značajniji odljev sestara. Zbog manjka sestara u našem zdravstvenom sustavu, sestre su umorne, a o malim primanjima da i ne govorimo. Mali broj sestara mora obaviti posao koji bi inače odrađivao mnogo veći broj i to se kompenzira većim brojem odrađenih sati. Nije teško zaključiti da kod velikog broja sestara dolazi do izgaranja na poslu. Primjerice, u Hrvatskoj na 1000 stanovnika imamo oko 5,6 sestara, dok je u Europi taj omjer 8,3/1000. Na jednog liječnika u Hrvatskoj imamo dvije sestre, a europski prosjek je četiri sestre na jednog liječnika. U hrvatskom zdravstvenom sustavu trenutno je manjak više od 13 tisuća sestara, a prosječna dob zaposlenih sestara je 49 godina - upozorava Ljubas dodajući da su mnoge medicinske sestre nakon završetka školovanja prisiljene posao naći kao prodavačice ili konobarice, iako je srednja medicinska škola trenutno jedina petogodišnja hrvatska srednja škola, a danas u Hrvatskoj postoji i akademska razina obrazovanja za medicinske sestre.
Piše: Vedrana SIMIČEVIĆ
NADNICA ZA STRAH
Rizični poslovi s kemikalijama
l U inozemstvu su traženi naši stručnjaci u tzv. nerazornim ispitivanjima - rendgenom, radiografijom, ultrazvukom i nekim drugim metodama raznih strukturnih elemenata na mostovima, hidrocentralama, brodovima, platformama, na naftovodima, plinskim postrojenjima, raznim spremnicima kemikalija, nafte i naftnih prerađevina. Znanje je to koje se uvelike traži uglavnom u zemljama koje su bogate naftom, poput Libije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Saudijske Arabije. Većina će stručnjaka pri tome u pravilu izbjeći zemlje poput Irana ili Iraka, ali nadnica za strah nije ni u ovoj profesiji iznimka - što je politički nesigurnije područje, cijena usluge je veća.
JEFTINA radna SNAGA
Egzodus hrvatskih inženjera
l “Mi smo još uvijek jeftinija radna snaga u odnosu primjerice na Britance, pa čak sad već i Poljake, iako su naši stručnjaci iz područja strojarstva i brodogradnje visoko cijenjeni u svijetu po svom znanju. Mnogi mladi inženjeri strojarstva krenu trbuhom za kruhom u inozemstvo. Iako i u Hrvatskoj vrlo brzo dobiju posao, u većini slučajeva mogu se ovdje nadati tipičnoj hrvatskoj pripravničkoj plaći, dok im se vani nudi puno više”, pojašnjava Miroslav Omelić s Katedre za nerazorna ispitivanja Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Inače pojedine strane tvrtke se obraćaju i stručnjacima na hrvatskim fakultetima da im preporuče zaposlenike.