Pod nazivom “Raznolikost hrvatske poljoprivrede” desetak specijaliziranih novinara posjetilo je Hrvatsku.

Tom je prilikom agronovinare iz Slovenije, Danske, Mađarske, Rumunjske, Irske, Austrije, Nizozemske i Velike Britanije sa specifičnostima hrvatske poljoprivrede upoznao Tugomir Majdak, voditelj Odjela za upravljanje EU programima ruralnog razvoja u Ministarstvu poljoprivrede.

Upoznavanje s hrvatskom poljoprivredom počelo je u Gundincima, gdje su novinarima predstavljene dvije obitelji Kadić, koje međusobno nisu u srodstvu, a i proizvodnje im se razlikuju.

Prva, mlada obitelj Kadić, uzgaja piliće za Vindiju i tako je nadopunila obiteljsku tradiciju svinjogojstva. Marijan Kadić, 28-godišnjak, zajedno s dvije godine mlađom suprugom Blaženkom u jednom “turnusu” odhrani 25.000 brojlera pasmine cobb. Za to mu je potrebno nešto više od mjesec dana, točnije 40 dana, a Vindija mu osigurava potrebne hranu i lijekove, te u potpunosti obavlja otkup. Zanimljivo je da je Marijan Kadić za IPARD natječaj saznao preko interneta, te se javio Agenciji CTR u Slavonskom Brodu s kojom je i krenuo u realizaciju projekta i prijavio se za mjeru 101. Agencija za plaćanje odredila je koje uvijete treba imati da bi projekt odgovarao IPARD-u, te su im bile potrebne tri godine od ideje do realizacije, ali je po realizaciji dobio povrat 55 posto uloženih sredstava. No, ipak će mu biti potrebno, procjenjuje Kadić, deset godina da u potpunosti vrati uložena sredstva, koliko traje HABOR-ov kredit.

Naime, ukupna investicija izgradnje i opremanje farme za tov pilića iznosi četiri milijuna kuna. Na upit stranih novinara što očekuje od ulaska u EU i većeg tržišta, Marijan Kadić je odgovorio kako, budući da mu je otkup pa tako i tržište, osigurano ugovorom s Vindijom, očekuje da za njega neće biti značajnije promjene.

Druga obitelj Kadić, na drugoj strani sela, generacijama se bavi svinjogojstvom i to namjerava raditi i u sljedećim godinama. Otac i sin Ivan i Marko Kadić, obrađuju 100 hektara na kojima uzgajaju šećernu repu, pšenicu, soju, ječam i kukuruz i to dio za prodaju, a dio za hranu svinjama koje uzgajaju. Na OPG-u obitelj Kadić ima pet krmača, 15 nazimica i 70 tovljenika, ali i šest lipicanaca koji su strast sina Marka. U budućnosti planiraju pogon za proizvodnju kulena, što su registrirali kao dopunsku djelatnost OPG-a, te od jeseni počinju s tovom stotinu svinja koje će uhraniti od 150 do 250 kilograma i od njih napraviti 500 do 600 komada kulena koji planiraju prodati, uglavnom na kućnom pragu. Pogon za izradu kulena investicija je od 70.000 eura, a financirali su ga iz vlastitih sredstava. Na istovjetni upit europskih novinara, što očekuju ulaskom na europsko tržište, Kadići su odgovorili da se ne boje konkurencije, jer imaju kvalitetan i prepoznatljiv proizvod, a kulen i tako nisu planirali prodavati u EU, nego samo u Hrvatskoj. Poljoprivreda je njihov životni poziv, te Marko i studira na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku smjer ratarstvo.

Novinarima se pridružila i prof.dr.sc. Jasmina Havranek, s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koja im je u neformalnom razgovoru približila i objasnila sve različitosti i specifičnosti hrvatske poljoprivrede.