Regija
OBITELJ KNEŽEVIĆ 40 SE GODINA BAVI PČELARSTVOM

Imaju 470 košnica i godišnje
proizvedu 15 tona meda
Objavljeno 24. travnja, 2013.
Kneževići su vlasnici više od 300 diploma i priznanja

ŠIŠKOVCI – Ekstremna suša koja je poljoprivrednicima lani prouzročila brojne probleme i desetkovala urod nije zaobišla ni proizvođače meda. Unatoč smanjenom prinosu, pčelari su ipak zadovoljni prodajom i cijenom meda na tržištu. Hrvatski pčelari svake godine proizvedu između šest i sedam tisuća tona meda, iako im zemljopisno-klimatski potencijali dopuštaju znatno veću proizvodnju. Najveći profesionalni proizvođač meda i drugih pčelinjih proizvoda u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Ivan Knežević iz Šiškovaca u općini Cerna, ima 470 košnica i godišnje u prosjeku proizvede 15 tona meda.

Riječ je prvoklasnom medu koji je 17 puta proglašen šampionom. Kneževići proizvode razne vrste meda i ponosni su vlasnici više od 300 diploma i priznanja na raznim natjecanjima, sajmovima i ocjenjivanjima meda. Pčelarstvo i proizvodnja meda obiteljski je posao koji se prenosi s koljena na koljeno i koji Kneževići rade s velikom ljubavlju.

- Sljedeće godine obilježavamo značajan jubilej - 40 godina otkako se bavimo tim poslom. Počeo ga je moj otac od kojega sam naslijedio ljubav prema pčelama i znanje o proizvodnji meda. Sve to sada prenosim na moju djecu, pa je ovo pravi obiteljski posao i na našem je imanju sve podređeno pčelama, a ne poljodjelstvu ili stočarstvu kao na drugim imanjima u našem selu - ističe Ivan.

Kneževići imaju pet kontejnera kojima voze košnice na pašu, ovisno o godišnjem dobu i biljkama koje cvjetaju, i tri stacionara s košnicama kod Šiškovaca i na Vranskom jezeru.

- Prošlogodišnja suša pogodovala je kvaliteti meda od suncokreta jer on voli sušu, a na lipu pčele idu i po noći, za puna Mjeseca. Sudjelujemo na sajmovima i ocjenjivanju meda u Hrvatskoj, Crnoj Gori i BiH i mogu reći da se možemo ponositi kvalitetom hrvatskog meda – zadovoljan je naš sugovornik.

On smatra kako uvozni med nije konkurencija domaćem čija je kvaliteta očita i vidljiva i koju kupci i te kako prepoznaju. Ističe kako uvoznici kupuju jeftini med iz inozemstva, ali ga u trgovinama prodaju po cijeni kao kvalitetni domaći, no kupac će radije kupiti domaći jer zna da je kvalitetniji, iako mu je cijena slična.

- Napravio sam kušaonicu meda koja je u sastavu "Medne ceste", ali taj projekt što ga financira Ministarstvo turizma, nažalost još nije zaživio, iako ga smatram dobrom idejom koja će nam kupce dovesti u kuću - kaže Ivan.

Naime, velikom pobjedom Hrvatskog pčelarskog saveza, nakon duge borbe s birokracijom, ali i otkupljivačima i industrijom, smatra odluku da pčelari med iz svojih košnica mogu prodavati na kućnom pragu.

Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
IZ EU BLAGAJNE POVUĆI 18 MILIJUNA KUNA GODIŠNJE

Ulazak Hrvatske u EU pčelare stavlja pred golem izazov jer se na zajedničkom EU tržištu godišnje proda više od 200 tisuća tona meda iz uvoza. No, oni poručuju da su spremni, a u prilog im ide i odluka Vlade da mogu bez naknade koristiti pašnjake i u parkovima prirode. Iz zajedničke EU blagajne hrvatski pčelari planiraju godišnje povući 18 milijuna kuna.

U sastavu Medne ceste, projekta koji na žalost nije zaživio, Kneževići imaju i kušaonicu

Možda ste propustili...

DONACIJA NJEMAČKOG CRVENOG KRIŽA

Donirana poljska kuhinja za potrebe u katastrofama

JUBILEJ KONJOGOJSKE UDRUGE VALPOVŠTINE

Okupili su zaljubljenike u konje od 12 do 76 godina

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana